Dodikovo obraćanje u NSRS-u podsjeća na oproštajni govor: “Život koji živim ne bih poželio mnogima”
Na dnevnom redu nalazi se i prijedlog odluke o raspisivanju referenduma, kojim bi se građani Republike Srpske izjašnjavali o mjerama državnih institucija protiv Dodika.
Sjednica je počela prihvatanjem ostavke Radovana Viškovića na poziciji predsjednika Vlade RS-a, čime je otvorena rasprava o presudi protiv Dodika i budućim aktivnostima institucija entiteta.
U ime opozicije govorio je poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga, koji je podsjetio da je Dejtonski mirovni sporazum garant opstanka Republike Srpske, ističući da su međunarodne odluke iz 1997. godine donesene u Bonnu oblikovale današnji ustavni okvir BiH. Naglasio je da je SDS u to vrijeme, kako je rekao, “sačuvao RS mudrim odlukama” te da Sud BiH i CIK predstavljaju realnost koju su, prema njegovim riječima, “srpski poslanici podržali”, dok SDS nije bio dio tog procesa.
“Adresa za vraćanje nadležnosti je Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa Dejtonskim sporazumom koji garantuje opstojnost Republike Srpske”, poručio je Bodiroga.
Nakon njega, za govornicu je izašao Milorad Dodik. Njegovo obraćanje bilo je opširno, a u tonu je podsjećalo na oproštajni govor. Govoreći o vlastitom političkom putu od 1997. godine do danas, Dodik je ocijenio da je “život koji živi ne bi poželio mnogima” i da će ga, kako je rekao, “ljudi zaustavljati na ulici i govoriti kako je bilo dok je on bio predsjednik RS-a”.
Dodik je naglasio da mu je potreban politički konsenzus unutar RS-a, tvrdeći da je u Sarajevu nemoguće postići dogovor. “Mnogi iz opozicije koriste svaku priliku da govore loše o meni. Nisam došao da se sukobljavam, ni sa Bošnjacima, ni sa međunarodnim faktorima. Ovdje sam kao predstavnik naroda koji je žrtva ovog vremena”, rekao je Dodik.
On je tvrdio da “muslimanske sudije i tužioci žele da unište instituciju predsjednika RS-a”, te da se time “pokušava derogirati Ustav”. Dodao je da Srbi u BiH ne smiju dozvoliti “progon kakav im se nameće” i podsjetio na svoje viđenje odnosa iz prethodnih decenija: “Mi smo unijeli svoj suverenitet u BiH. Imali smo državu, teritoriju i vladu. Trideset godina se borimo da zaštitimo taj suverenitet, a oni žele da nam budu nadređeni.”
Govoreći o svom nasljeđu, Dodik se prisjetio trenutka kada je 1997. godine, u vrijeme duboke krize i podjela u RS-u, prihvatio mandat za sastav vlade. “Da tada nije bilo odgovora, Republika Srpska bi bila ugašena. Prihvatio sam mandat kada ga je odbilo pet ljudi, i formirao vladu u trenucima raskola. To je bio kraj podjela i očuvanje Republike Srpske”, rekao je Dodik.
Tokom govora Dodik je kritikovao opoziciju, posebno PDP i predsjednika te stranke Draška Stanivukovića, optužujući ih za “obmanjivanje javnosti”. Podsjetio je da “pola njegovog roda potiče iz Jasenovca” te naglasio da “nikada nije govorio o tome”, ali da, kako tvrdi, opozicija “zloupotrebljava imena poginulih za političke svrhe”.
Dodik je naveo da su mu “u svim postupcima u Sarajevu sudili muslimani”, te da to, kako je rekao, “vodi u propast naroda”. Spomenuo je i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, ističući da je svjedočio u njihovu odbranu. “Lakše bih živio da nisam to radio, ali cijenim da su oni vodili srpski nacionalni i oslobodilački pokret. Život koji živim ne bi poželio mnogima”, rekao je Dodik.
Govorio je i o međunarodnim okolnostima, podsjećajući na izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana da je potpisivanje Dejtonskog sporazuma bila greška, te dodao: “Tačno je da je Dejton greška, i Srbi su to osjetili.”
Posebna sjednica NSRS-a nastavlja se raspravom o prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma, na kojem bi se građani RS-a trebali izjasniti o odlukama Suda BiH i CIK-a protiv Milorada Dodika. Ishod glasanja očekuje se u večernjim satima.
Klix
