„Čudo od diplome“: Kako je Nikolina Šljivić završila Pravni fakultet za četiri mjeseca?
Imenovanje Nikolina Šljivić, bivše članice DNS-a, a danas nezavisne zastupnice u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na funkciju zamjenice direktora Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) već mjesecima izaziva burne reakcije javnosti. Međutim, pored same političke funkcije, u fokus je dospio i njen obrazovni put – koji mnogi opisuju kao presedan bez presedana.
Prema dostupnim službenim dokumentima, Šljivić posjeduje diplomu Pravnog fakulteta, iako se u javnosti često predstavljala kao vlasnica prestižnog beauty salona, dok ju je zastupnica Zagorka Grahovac u više navrata nazivala – frizerkom. Upravo ta kontradikcija otvorila je lavinu pitanja: kada je, gdje i pod kojim okolnostima stekla pravničko zvanje?
Diploma brža od zakona
Najviše pažnje izaziva podatak da je Nikolina Šljivić, prema navodima koji kruže javnim prostorom, kompletne studije prava završila za svega četiri mjeseca. Ako se ta informacija pokaže tačnom, riječ je o akademskom „poduhvatu“ koji daleko nadmašuje i najubrzanije studijske programe, ali i izaziva ozbiljne sumnje u regularnost cijelog procesa.
Stručna javnost upozorava da redovni studij prava, čak i uz maksimalnu posvećenost, zahtijeva godine rada, ispita, prakse i akademskog napredovanja. Četiri mjeseca, ističu profesori i pravnici, nisu dovoljna ni za osnovno savladavanje gradiva, a kamoli za sticanje diplome koja omogućava obavljanje odgovornih funkcija u javnoj upravi.
Uprkos interesovanju javnosti, nadležne obrazovne i pravosudne institucije do sada nisu ponudile jasna objašnjenja. Nema zvanične potvrde o toku studija, akreditaciji ustanove, niti o eventualnim priznavanjima ranijih kvalifikacija koje bi mogle objasniti ovako kratak period školovanja. U zemlji u kojoj su afere sa spornim diplomama već godinama tema političkih obračuna i sudskih procesa, slučaj Nikoline Šljivić dodatno produbljuje nepovjerenje građana u sistem obrazovanja i kadrovsku politiku.
Ovaj slučaj, upozoravaju analitičari, nije pitanje ličnog obračuna, već elementarne transparentnosti. Kada neko obavlja visoku funkciju u instituciji koja upravlja imovinsko-pravnim poslovima građana, javnost ima pravo da zna da li su stručne kvalifikacije stečene zakonito i vjerodostojno. Dok odgovori izostaju, ostaje gorak utisak da je „čudo od diplome“ postalo još jedan simbol šireg problema – urušavanja povjerenja u obrazovni i politički sistem u regionu.
