U BiH počinje iskopavanje litijuma – Predstavljaju ga kao nešto potpuno bezbijedno što će donijeti novac svima

Rio Tinto je u Srbiji od 2001. godine, kada je ova internacionalna rudarska kompanija, sa sedištem u Londonu, osnovala privredno društvo za geološka istraživanja Rio Sava Exploration u Beogradu.

Ova kompanija je 2004. u zapadnoj Srbiji otkrila novu rudu “jadarit” – kombinaciju litijuma i bora. Litijum se koristi za baterije u mobilnim telefonima, kompjuterima i električnim automobilima.

Rio Tinto je planirao da izgradi rudnik za eksploataciju rude litijum kod Loznice, na zapadu Srbije, a projekat je nazvan “Jadar” po reci u čijoj dolini je mineral pronađen.

Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović Rio Sava Exploration je Srbiji na ime naknade za geološka istraživanja platio oko 13 miliona dinara.

Kompanija je obećala da će poslovati u skladu sa zakonima i ekološkim standardima, ali širom Srbije širili su se protesti građana. Oni su počeli najpre u selima nadomak budućeg rudnika, da bi se proširili na Beograd i druge gradove Srbije.

Na kraju građani su uspjeli da se izbore i zaustave ovaj projekat.

Sada u BiH počinje iskopavanje ove ‘opasne’ rude koja je predstavljena potpuno bezbijedno. 

Sve normalne zemlje ne dozvoljavaju ovakva iskopavanja, koja su dobra samo za firmu koja ih izvodi. Svi ostali ispaštaju, posebno dugoročno. Iskopavanje litijuma unistava okolinu masivno, zato to nijedna drzava ne radi.

Nigdje se ne spominje da se koriste kiseline i da u krugu od 150km zračne linije će biti ogromno zagađenje.

Pogledajte plaćeni tekst direktora firme za najpoznatiji mediji u BiH:

Direktor švicarske kompanije Arcore Vladimir Rudić za Klix.ba je govorio o rudnom nalazištu kod Lopara, gdje su prema najavama pronađene velike zalihe magnezija, bora, ali i litija. Za naš portal je govorio o tome šta će to značiti za životnu sredinu, radna mjesta, ali i o drugim segmentima.

Arcore je izveo detaljna geološka istraživanja u punom kapacitetu sa fokusom na litijum i boron. Sam postupak geohemijskih analiza je identifikovao, a u daljim metalurško-tehnološkim testiranjima smo došli do pouzdanih rezultata koji su potvrdili da ćemo u procesu ekstrakcije rude dominantno (u kvantitativnom smislu) biti magnezijum i kalijum, a potom litijum i boron polimineralni rudnik.

Obzirom da smo još u fazi završnih testiranja tehnologije prerade, rano je za konkretizaciju pojedinačnih količina svih elemenata. Možemo u ovom momentu da potvrdimo da se radi o značajnom ležištu sa velikim količinama istih, a prije svega magnezijuma.

Na koji način je vaša kompanija dobila dozvolu da radi istraživanje i eksploataciju? Ko stoji iza kompanije?

Kompanija Arcore je aplicirala za ishodovanje Rješenja o odobrenju detaljnih geoloških istraživanja, i isti je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, kao jedina nadležna institucija za ovaj postupak. Sam postupak je proveden prema najvišim geološkim i ekološkim standardima, koji uređuju ovu oblast sa akcentom na provođenje mjera u postupku samog istraživanja. Na ovaj način smo još jednom pokazali opredeljenje, zajedno sa lokalnom zajednicom, ka održivom i odgovornom razvoju ovog istraživačkog projekta. Arcor AG je organizovan kao akcionarsako drustvo te predstavlja interese akcionara širom svijeta koji su investirali.

Šta država, lokalna zajednica imaju od ovog projekta? Koliko će ljudi dobiti posao, koliko će država finansijski prihodovati?

Smatramo da je ovo pitanje od izuzetne važnosti i samo razumjevanje ove teme doprinosi pravilnoj afirmaciji projekta. Naime, zakonom su propisane direktne naknade za korištenje mineralnog resursa u formi koncesionih naknada (jednokratna i godišnja). Koncesiona naknada za korištenje mineralnog resursa za metalične mineralne sirovine je propisana u iznosu od 5% prihoda iz obavljanja koncesione djelatnosti, na godišnjem nivou. Ova naknada će prema prognozama iznositi izmeđe 20 i 40 miliona KM godišnje. Također jednokratna naknada za dodjelu prava se obračunava u iznosu od 0,5% na predviđena kapitalna ulaganja, gdje očekujemo da će ista iznositi nešto više od 5 miliona KM jednokratno.

Drugi aspekt ovog pitanje je vjerovatno važniji od onog prvog, a odnosi se na indirektne utjecaje ovih rudarskih operacija na Lopare prije svega, a potom na Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu u cjelosti.

Prema prognozama plan je da se zaposli oko 1.000 radnika direktno u procesu proizvodnje. Obzirom da se radi o visoko tehnološkim procesima, govorimo i o visokim primanjima za ove vrste poslova. Indirektno prognoziramo (na bazi prosjeka u svijetu za ovakve vidove operacija) da će biti angažovano između 3.000 – 5.000 radnika. Ukupno možemo reći da će direktni efekti rudarskih operacija da se odraze na 4.000 – 6.000 hiljada radnika odnosno značajno uvećanih porodičnih budžeta ovog broja porodica.

Pored navedenih efekata, ne smijemo zanemariti davanja po osnovu poreza i doprinosa koji će značajno utjecati na značajno uvećanje budžeta, prije svega Opštine Lopare za nekoliko puta, ali i Republike Srpske u konačnici.

Također prihodi državnih budžeta će se značajno uvećati a posredni efekti ovih rudarskih aktivnosti, kroz afirmaciju stranih ulaganja će indirektno utjecati na poboljšanje kako kreditnog rejtinga tako i investicione klime i promocije stranih direktnih ulaganja u cjelosti.

O kakvoj tehnologiji je riječ kada govorimo o iskopavanju ovih ruda? Koliko će biti zaštićena životna sredina. Šta možete garantovati?

Ovo pitanje je možda i najinteresantnije pitanje kada su rudarske operacije u pitanju. Naš odgovor je nedvosmisleno da je moguća ekološki čista eksploatacija litijuma, moguće je i da možemo garantovati da će biti realizovano odgovorno, održivo i rudarstvo prema najvišim ekološkim standardima prije svega sa fokusom na očuvanje životne sredine i sociološkim aspektom iz te perspektive.

Naš proces eksploatacije će biti isti kao i oni koji se koriste na sjeveru Evrope. Kroz cilj da iskoristimo sve ekonomski potencijalne elemente u ogromnoj mjeri smo smanjili količinu jalovine. Magnezijum i litijum su ključni metali za realizaciju ekološke tranzicije, dok je kalijum đubrivo neophodno u poljoprivredi. Tri od četiri elementa koja će izlaziti iz naše proizvodnje se nalaze na listi kritičnih mineralnih sirovina EU te ćemo na ovaj način postati dominantni i veliki snadbjevač evropskog kontinenta sa ovim metalima.

Također je neophodno naglasiti da je EU donijela obavezujuće smjernice, da evropska Automobilska industrija obavezno mora da obezbijedi 70% sirovina sa evropskog kontinenta u postupku finalizacije proizvoda za energetsku tranziciju.

Naglašavamo da ćemo koristiti zatvorene krugove cirkulacije vode u pogonima, eliminišući oslobađanje iste u prirodu. Također je bitno napomenuti da naša ruda ne sadrži teške metale arsen, živu i olovo te je manje zahtjevan proces skladištenja i zbrinjavanja jalovine.

Možemo zaključiti da ćemo vrlo efikasno upravljati ESG procesima sa posebni fokusom na zaštitu zdravlja ljudi, primjenjujući najsavremenije tehnologije, razvijene u zadnjih nekoliko godina.

Gdje biste smjestili ovaj projekat u nekim širim, evropskim okvirima. Koliko je važno ovo nalazište?

Projekat Arcore – Lopare spada u vrh evopskog lanca snadbjevanja kada je u pitanju zelena tranzicija. Neophodno je naglasiti da nema zalene tranzicije bez metala koji će se proizvoditi i u Loparama. Primjenjujući posljednje standarde u preradi rude, možemo konstatovati da je ovaj projekat otvorio nove perspektive razvoja ovog dijela BiH sa akcentom na bazične industrije koje su kroz istoriju, a naročito danas, bile generator razvoja i opstanka ljudi na ovim prostorima.

Izvor:RSE/Klix

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala