Elmir Jahić, doktor koji je dobio bitku sa koronavirusom: Bolest je krenula vrlo podmuklo
Iz borbe sa COVID-19 izašao je, kaže prof. dr. Elmir Jahić psihički, moralno i zdravstveno jači u namjeri da nastavi spašavati ljudske živote kako je to bespoštedno činio tokom svoje doktorske karijere
{module Oglas 2 – 2020}
Direktor Medical Institute Bayer (MIB) Tuzla, prof. dr. Elmir Jahić, bio je u grupi prvozaraženih osoba koronavirusom na području Tuzlanskog kantona.
Poslije vremena provedenog u izolatoriju Klinike za zarazne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla i kućnoj samoizolaciji, vratio se redovnim aktzivnostima. O svojim iskustvima liječenja od koronavirusa govorio je za Anadolu Agency (AA).
“Kod mene je bolest krenula vrlo podmuklo, nekim simptomima koji nisu bili specifični, a koji se ne bi mogli povezivati u nekoj značajnoj mjeri sa nekom respiratornom virusnom infekcijom. U suštini poslije sedam dana, retroaktivno se javljaju pravi simptomi u smislu temperature, otežanog disanja, zamaranja, gušenja, ali taj dan sam već bio smješten u bolnicu i onda je krenula potpuna terapija“, navodi Jahić.
{module Oglas 1 – 2020}
COVID-19, odnosno respiratorna virusna infekcija, ističe on, bolest je sa mnogo nepoznanica. Veliki je broj ljudi bio pozitivan na COVID-19, a da to nisu ni znali. Za izliječenje, odnosno oporavak, najodgovorniji je imuni sistem svakog čovjeka. Imuni sistem, naglašava, je taj koji pobjeđuje COVID-19.
U trencuma kada se o bolesti ne zna gotovo ništa nije ga začudilo što su ljudi bili uplašeni, da su nadležme institucije i znanstvenici iz cijelog svijeta lutali u procijenama i da se zbog toga stvorila jedna vrsta konfuzije.
“Međutim, po meni, bilo je i određenog neadekvanog odnosa zdravstvenih radnika prema ovoj bolesti koji nisu smjeli, kako bih rekao, da se u tolikoj mjeri uplaše i da svoje strahove i frustracije na tako jedan otvoren način manifestiraju. Naravno kada su se malo slegle stvari, kada se vidjelo da je to bolest kao i druge respiratorne virusne infekcije, da neće na području Tuzlanskog kantona oboliti 380.000 ljudi od 500.000 koliko imamo, jer imate zemalja koje su puno veće od nas i puno manje ljudu je obolilo, a nemaju nikakve mjere koje su bile kod nas. Onda se naravno stabiliziralo stanje i taj odnos prema bolesnim“, ističe Jahić.
Žao mu je što su ljudi koji su obolili bili stigmatizirani te ga je to nagnalo da tokom svog boravka u izolaciji preispita odnos prema nekim ljudima. Uvriježeno je i mišljenje da poslije koronavirusa ništa više neće biti isto.
{module Oglas 0 – 2020}
“Imam dovoljno godina da nisam idealista u toj mjeri da nas ovo može promijeniti, da nas ovo stanje, ova pandemija može promijeniti na način da mi postanemo bolji ljudi, da mi postanemo svjesniji ljudi, da vidimo da materijalna dobit nije toliko dominantna, da moramo da promijenimo odnos prema našem okruženju, prema našoj planeti, da moramo da promijenimo i trebamo da promijenimo odnos prema vitalnim stvarima koje čine život, jedno od toga je zdravlje“, kaže Jahić.
Iz izolacije je izašao sedmicu prije ramazana. Počeo je raditi i postiti.
“Na ovu neku moju ličnu priču gledam s vrlo pozitivne strane. Naime, puno je ljudi se našlo tu da mi pruži podršku, da mi pruži pomoć, ako gledam na one ljude koji su bili u bolnici i oni van bolnice. U bolnici su bile, prije svega, kolege iz moje bolnice, rekao sam bilo ih je osam, bez čije pomoći bi mi bilo značajno teže“, navodi Jahić.
Najvažnija je, kaže, podrška porodice, prijatelja, ali i kolega iz BiH, regiona i gotovo cijelog svijeta. Uz sve probleme i konfuziju koju prati koronavirus, doktor Jahić smatra da su zdravstveni radnici osvjetlali obraz svoje profesije. U bolnice, podsjeća on, dolaze bolesni ljudi. Oni koji imaju infarkt, kaže, neće ići kod advokata, javit će se u bolnicu.
“Ovo je stanje kao što u ratu najviše stradaju ratnici tako prilikom ovakvih vrsta kriza, pandemija, najviše se na udaru zdravstveni radnici. I doktori i medicinske sestre, ali i nemedicinsko osoblje koje se nalazi u bolnicama“, zaključuje dr. Jahić, koji je iz borbe sa COVID-19 izašao psihički, moralno i zdravstveno jači u namjeri da nastavi spašavati ljudske živote kako je to bespoštedno činio tokom svoje doktorske karijere.
Izvor/Foto:Anadolija
