Da li je nakon izbora oslabljen prosrpski utjecaj u Crnoj Gori?

Desna koalicija “Za budućnost Crne Gore” osvojila je gotovo polovicu mandata manje u odnosu na izbore 2020. godine, ali utjecaj onoga što analitičari opisuju kao prosrpsku i prorusku politiku u toj zemlji i dalje je visok, destabilizirajući ne samo Crnu Goru već i cijeli Zapadni Balkan.

„Interesantno je da je ovo najveći pad od svih izbornih lista u odnosu na izbore 2020. godine, čak veći i od Demokratske partije socijalista (DPS) koja je izgubila 10 mandata između ova dva izborna ciklusa“, rekao je Marko Pejović iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Na parlamentarnim izborima 2020. godine koalicija “Za budućnost Crne Gore” osvojila je 27 mandata u Skupštini Crne Gore, odnosno visokih 32,55 posto glasova. Na posljednjim, vanrednim izborima zauzeli su treće mjesto, sa 14 zastupnika u skupštini. Neki saveznici te koalicije, poput Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, ostali su ispod cenzusa.

Teško očekivati političku stabilnost

Rezultati parlamentarnih izbora neće donijeti Crnoj Gori dugo očekivanu političku stabilnost, nakon što je Pokret Evropa sad na izborima ostvario tijesnu pobjedu. PES je osvojio 24 zastupnička mjesta, od ukupno 81 koliko broji crnogorski parlament. Za većinu bit će potrebno osigurati podršku najmanje 42 zastupnika.

Najstabilniju vladu donijela bi koalicija tog pokreta s Demokratskom partijom socijalista bivšeg čelnika Mila Đukanovića, koja je osvojila 21 mandat, no predsjednik PES-a Milojko Spajić odbacio je tu mogućnost u prvom obraćanju nakon objavljivanja rezultata.

“Jasno je s kim nećemo praviti vladu: to su Demokratska partija socijalista i Ujedinjena reformska akcija”, rekao je Spajić.

Najteže formiranje vlade dosad

Crnogorski mediji navode da će ovo biti možda i najteže formiranje vlade od samostalnosti Crne Gore, ne isključujući mogućnost ponavljanja izbora. Ne odbacuje se ni mogućnost da će Spajić većinu morati tražiti u pregovorima i s koalicijom “Za budućnost Crne Gore”. Uz 14 mjesta koliko ta koalicija ima u crnogorskom parlamentu, PES-u bi bila potrebno podrška još četiri zastupnika, koje bi mogao tražiti u centrističkoj koaliciji Demokratske Crne Gore, bivšeg predsjednika crnogorske skupštine Alekse Bečića, ili među manjima.

Nastala od stranaka koje su ranije činile prosrpski i proruski Demokratski front, koji se raspao uoči izbora, čelnici koalicije “Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić i Milan Knežević bliski su sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. U njihovoj agendi je i zahtjev za povlačenjem crnogorskog priznanja neovisnosti Kosova, izlazak Crne Gore iz NATO-a i ukidanje sankcije Rusiji što ih je Zapad uveo zbog agresije na Ukrajinu.

No, želi li zadržati proevrospki kurs, bivša ministrica evropskih poslova Crne Gore Jovana Marović kaže da PES ne bi trebao računati na Mandićevu i Kneževićevu koaliciju u novu crnogoru vladu.

“Sa tom koalicijom je nemoguće zadržati evropski kurs Crne Gore”, rekla je Marović Al Jazeeri. “Naravno, sve zavisi od toga da li će moći da se dogovore sa drugim partijama”.

Posve suprotno od koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Pokret Evropa sad podržava evropski put Crne Gore; izjašnjava se za svojevrsnu normalizaciju odnosa sa Srbijom, nakon perioda napetih odnosa u doba Mila Đukanovića; ne dovodi u pitanje presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu, uključujući i presudu za genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine; ne dovodi u pitanje držani suverenitet i teritorijalni integritet Kosova.

Crna Gora je od 2017. godine članica NATO-a a od 2010. službeno je dobila status kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji.

Koliko je stvarni utjecaj Beograda u Crnoj Gori

Sa ili bez antizapadne koalicije “Za budućnost Crne Gore”, za Zlatka Vujovića sa Fakulteta političkih nauka u Podgorici antizapadni utjecaj u zemlji je već prisutan, a vidi je upravo kroz politiku PES-a. Njihovu prozapadnu retoriku Vujović još uvijek ne smatra iskrenom, a političe principe ne odavaja od onih koje zagovara službeni Beograd, odnosno Srpska pravoslavna crkva, ključni ruski saveznik na Balkanu.

Riječ je o stranci koja je izrasla iz prve crnogorske vlade nakon izbora 2020, formirana uz snažan utjecaj Srpske pravoslavne crkve. Podršku je dobila na krilima populističke mjere podizanja minimalne plaće u Crnoj Gori, a tokom predizborne kampanje stranka je obećala podizanje prosječne plaće na 1.000 eura, a minimalne penzije na 450.

„Nestao je Demokratski front, ali srpski utjecaj u Crnoj Gori nije oslabio“, rekao je Vujović Al Jazeeri. „Ljudi na čelu PES-a su iz vlade Zdravka Krivokapića, koji su sada uradili rebranding, imaju drugačiju komunikaciju sa javnosti, ali još nisu pokazali da su odustali od prosrpske politike“.

Prema Vujoviću, podrži li Zapad prosrpsku vladu u Crnoj Gori, odnosno vladu bez procrnogorskih stranaka, i pogoduje li Beogradu u slučaju Kosova, Zapadni Balkan ulazi u još veću nestabilnost, sa ogromnim utjecajem srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji pokušava održati veze i sa zapadnim partnerima i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Historijski rezultat manjinskih stranaka

Partner Pokretu Evropa sad mogla bi biti i centristička koalicija Demokratske Crne Gore Alekse Bečića, koja je zajedno s Ujedinjenom Reformskom akcijom Dritana Abazovića osvojila 12 mandata. Prepreka su optužbe Spajića koji kaže da je još uvijek tehnički premijer i predsjednik URA-e Abazović “proizveo” aferu u posljednjoj sedmici izborne kampanje, u kojoj je čelnika PES-a optužen za saradnju s međunarodnim bjeguncem, Južnokoreancem Do Kwonom, kojeg SAD i Južna Koreja potražuju zbog prevare na tržištu kriptovaluta.

Nova vlada, izvjesno je, neće se moći formirati bez manjina, jer su stranke Hrvata, Bošnjaka i Albanaca po prvi puta osvojile 10 mandata.

Bošnjačka stranka, koja je u prethodnom sazivu parlamenta imala dva mandata, osvojila je šest mjesta i ostvarila svoj najbolji rezultat. Albanske stranke imat će tri mandata, a Hrvatska građanska inicijativa jedan mandat.