Ko piša u more i bazen ovo mora znati: Stručnjaci otkrili šta se dešava ostalim kupačima
Turistička sezona na Jadranu iz godine u godinu privlači velik broj posjetitelja zahvaljujući prekrasnoj obali, kristalno čistom moru i bogatoj kulturnoj ponudi.
Tokom ljetnih mjeseci obalni gradovi i otoci pretvaraju se u središta živahnog turističkog života, ispunjena brojnim događanjima i raznolikom ponudom. Mnogi dolaze u potrazi za opuštanjem na plažama, uživanjem u mediteranskoj kuhinji i sudjelovanjem na ljetnim festivalima. Turizam uvelike doprinosi lokalnom gospodarstvu, osobito u priobalnim krajevima gdje brojni stanovnici ovise o prihodima iz turističkih djelatnosti.
A jedna od ljetnih tema koja vječito izaziva podijeljena mišljenja među kupačima jest – mokrenje u moru. Ono se često smatra neprimjerenom i nehigijenskom navikom, međutim, znanstvenici tvrde kako osjećaj krivnje možda i nije potreban.
Prema Američkom društvu za hemiju, ljudski urin sastoji se od 95 posto vode, a preostali dio otopljene tvari, uključujući i natrijev klorid (sol), koja se već prirodno nalazi u morskoj vodi. Znanstvenici ističu da uriniranje u more ne samo da nije štetno, već može imati i korisne učinke, jer ne narušava kemijsku ravnotežu mora niti ugrožava biljni i životinjski svijet.
Gdje izbjegavati?
“Urin je sam po sebi bezopasan. Kada se razrijedi u morskoj vodi, postaje beznačajan u svega nekoliko sekundi,” izjavio je biokemičar Stewart Johnes. Dodaje kako je more izloženo mnogo većim i ozbiljnijim zagađivačima od ljudskog urina.
A jedno istraživanje pokazalo je da 62 posto ljudi priznaje kako su barem jednom mokrili u more. No, nisu jedini. Životinjski svijet oceana svakodnevno izlučuje goleme količine tekućina. Primjerice, jedan kit dnevno ispusti čak 970 litara urina.
Ipak, znanstvenici savjetuju da se mokrenje izbjegava u zatvorenim i malim uvalama, gdje je razgradnja sporija zbog slabije izmjene vode. Dio javnosti i vlasti ovu praksu pak smatra izrazito nepristojnom. Tako je, kako se ranije pisalo, španjolski grad Marbella uveo stroge kazne za mokrenje u more.
Na 25 plaža u općini Malaga predviđena je kazna od 750 eura za one koje zateknu u ovom ‘higijenskom prekršaju’. Sličnu zabranu još 2017. godine uveo je i gradić San Pedro del Pinatar u Murciji.
Šta je s bazenima?
Za razliku od mokrenja u moru, koje uglavnom ne izaziva ozbiljne posljedice, izlučivanje urina u bazenima može imati značajan negativan utjecaj na zdravlje. Iako istraživanja pokazuju da čak svaki četvrti plivač priznaje ovu naviku, problem postaje ozbiljan zbog kemikalija koje se redovito koriste za održavanje higijene vode.
Naime, miješanjem urina s klorom dolazi do stvaranja štetnih spojeva, a najpoznatiji među njima su kloramini. Upravo ti spojevi, nastali reakcijom klora s dušikovim tvarima iz urina i znoja, odgovorni su za karakterističan oštar miris bazena, ali i za moguće iritacije očiju, kože te dišnog sustava.
Ono što mnogi smatraju tipičnim mirisom bazena zapravo nije miris čistog hlora, već nusprodukt hemijskih reakcija između klora i tvari poput amonijaka iz urina, znoja i nečistoća.
Takve reakcije ne samo da narušavaju kvalitetu vode, već mogu izazvati i već spomenute iritacije dišnih puteva i očiju kod plivača. Istraživanje u Kanadi otkrilo je da su kupači tokom tri sedmice u bazen zapremine 416.000 litara ispustili 26,5 litara urina, a u većem bazenu od 830.000 litara čak 76 litara.
Sandzaklive/Dnevno.hr
