BiH: Iz Ramskog jezera izranjaju ostaci potopljene džamije kao nijemi svjedoci jednog vremena (VIDEO)
Uslijed povlačenja nivoa Ramskog jezera nakon sušnog ljeta i povećane proizvodnje električne energije iz dubina modrih voda akumulacijskog jezera izranjaju ostaci potopljenog sela i stare džamije koji svjedoče jednom vremenu.
Zbog hidroloških prilika i povećane proizvodnje električne energije svakih nekoliko godina dolazi do povlačenja nivoa Ramskog jezera uslijed čega izranjanja ostaci porodičnih kuća, vjerskih objekata i potopljenih sela.
Ovih dana vidljivi su sela Kopčići i put koji je kako pišu lokalni mediji s obzirom na sve i nakon 53 godine u vrlo dobrom stanju, a iz daljine dominira pogled na ostatke stare džamije koja svjedoči vremenu prije potopa tog kraja.
Prema historijskim podacima 1967. godine počelo je iseljavanje stanovništva oko današnjeg Ramskog jezera, a 1968. akumulacija je već potopila kuće, njive, voćnjake, vjerske objekte, mezarja i groblja da bi nastalo umjetno jezero i Hidro-elektrana Rama impozantne snage od 160 MW i s jednom od najvećih brana u Evropi.
Zbog “tvornice struje” u Općini Prozor-Rama potopljeno je 15,5 kilometara četvornih zemljišta, raseljeno 283 porodica s ukupno 1.744 člana, a nestalo je i 1.147 raznih objekata ispod modrih voda akumulacijskog jezera.
Ovaj svojevrsni civilizacijski napredak, planiran još iz doba Austro-Ugarske monarhije početkom 20. stoljeća, ramski Hrvati i Bošnjaci skupo su platili, jer iako su novčano obeštećeni, sudbinu su morali potražiti drugdje, zauvijek se opraštajući od nepovratno izgubljene djedovine.
Prema popisu iz Arhiva o iseljenju iz bazena HE Rama, najveći broj stanovnika Općine Prozor –Rama, sa područja akumulacijskog jezera odselio je u Slavoniju. Iz sela Proslap, Kovačeva Polja, Šćita, Kopćića, Drina, Varvara, Luga, Ramljaci su iselili u Vinkovce, Bjelovar, Zelinu, Sesvete, Slavonsku Požegu, Zagreb, Bugojno, Sarajevo, Vareš, Široki Brijeg, Vukovar, Travnik, Jablanicu do Austrije, Njemačke…
Hidroelektrana Rama je s proizvodnjom struje počela 27. novembra 1968. godine, kad je u probni rad pušten Agregat br. 1 Rama, a 8. decembra i Agregat br. 2, potvrđujući da su planovi Austro-Ugarske Monarhije pokazali svoje vizionarstvo, jer je nevjerojatna količina vode Ramskog jezera garantirala proizvodnju struje ne samo HE Jablanica, nego i svim hidroelektranama na Neretvi.
