Četiri kvadratna kilometra Bosne usred Srbije

Na samo nekoliko kilometara od Priboja nalazi se jedno od najneobičnijih mesta na Balkanu. Međurečje pripada Bosni i Hercegovini, ali je sa svih strana okruženo teritorijom Srbije. Njegovi stanovnici godinama žive između dve države, dva administrativna sistema i granica koje prolaze kroz njihova imanja.

Ono što na karti izgleda kao geografska greška, za meštane je svakodnevica. Porez na zemljište plaćaju prema tome kojoj državi parcela pripada, električnu energiju dobijaju iz Srbije, dok se čak i pojedine institucije susedne države nalaze na teritoriji BiH.

Još neobičniji primer zabeležen je u obližnjem zaseoku Zamršten, gde je jednoj porodici kuća u Srbiji, štala u Bosni i Hercegovini, a državna granica prolazi i kroz porodično groblje.

Četiri kvadratna kilometra Bosne usred Srbije

Međurečje administrativno pripada opštini Rudo, u Republici Srpskoj, ali nema direktnu kopnenu vezu sa ostatkom Bosne i Hercegovine. Do ovog mesta iz ostatka BiH moguće je stići kopnenim putem jedino preko Srbije.

Prema geografskim istraživanjima, površina ove teritorije iznosi približno 396 hektara, odnosno nešto manje od četiri kvadratna kilometra. Nalazi se između naselja koja pripadaju pribojskom kraju.

Ovakav oblik granice ima korene u istorijskim razgraničenjima koja se povezuju sa Berlinskim kongresom 1878. godine, kada je Austrougarska dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. Granice koje su decenijama bile administrativne linije nakon raspada Jugoslavije postale su međunarodne.

Za stanovnike Međurečja i susednih Sastavaka to je značilo da odlazak na posao, u školu, poštu ili opštinu može podrazumevati prelazak iz jedne države u drugu.

Škola i policija Srbije nalaze se na teritoriji BiH

Posebna zanimljivost ovog kraja jeste da se škola, pošta, policijska stanica, dom zdravlja i prostorije Mesne zajednice Sastavci nalaze na zemljištu Bosne i Hercegovine, ali su povezani sa institucijama Srbije.

Osnovna škola „9. maj“ izgrađena je na teritoriji BiH, dok nastavnici rade i ostvaruju prava iz radnog odnosa prema sistemu Srbije. Škola ima i izdvojena odeljenja na srpskoj teritoriji.

U ranijim izveštajima zabeležen je i primer trgovca koji je imao dve prodavnice udaljene oko 200 metara. Za objekat na teritoriji BiH porez je plaćao Bosni i Hercegovini, a za drugi, na teritoriji Srbije, srpskim organima.

Slična situacija postoji i sa zemljištem. Stanovnici koji poseduju parcele sa obe strane granice navodili su da porez plaćaju u obe države, zavisno od lokacije imovine.

Neobična granica stvara probleme i prilikom policijskih intervencija, održavanja puteva i rešavanja imovinskih pitanja.

Do kuće preko graničnih prelaza

U reportaži iz septembra 2024. godine zabeleženo je da se na jednom od putnih pravaca do Sastavaka prolazilo kroz četiri granična punkta, dva srpska i dva bosanskohercegovačka.

Za stanovnike kojima su kuće, njive i radna mesta udaljeni svega nekoliko stotina metara, to je značilo dodatne kontrole i pokazivanje dokumenata.

Ipak, važno je naglasiti da je još 2015. godine izgrađen i osposobljen obilazni put dug oko 14 kilometara, koji stanovnicima Sastavaka i okolnih sela omogućava odlazak do Priboja preko teritorije Srbije, bez prolaska kroz pomenute granične prelaze.

Izgradnja ovog puta nije rešila pitanje državne granice niti sve administrativne probleme ljudi koji žive na ovom prostoru.

Meštani su u ranijim razgovorima ukazivali i na teškoće sa dolaskom majstora, prevozom robe, nedovoljno uređenim putevima i održavanjem infrastrukture tokom zime.

Džamija obnovljena zajedničkim radom Bošnjaka i Srba

Međurečje je tokom rata u Bosni i Hercegovini pretrpelo velika stradanja. Bošnjačko stanovništvo napuštalo je svoje domove, a džamija je porušena 1994. godine.

Ponovo je otvorena 29. jula 2018. godine, nakon 24 godine.

Njena obnova predstavlja posebnu priču o saradnji komšija. U radovima su učestvovali Bošnjaci i Srbi, a sredstva su prikupljali i nekadašnji stanovnici koji žive u inostranstvu. Doprinose su dale i verske zajednice, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu iz Sastavaka i Mešihat Islamske zajednice u Priboju.

Opštine Priboj i Rudo učestvovale su i u obnovi mosta i pristupnog puta do džamije.

Svečanom otvaranju prisustvovao je tadašnji reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović, a prisutni su bili i predstavnici lokalnih vlasti sa obe strane granice.

Šire područje Priboja i Rudog pamti i zločin u Sjeverinu, kada je 22. oktobra 1992. godine iz autobusa u Mioču oteto 16 civila, uglavnom Bošnjaka iz Srbije.

Danas u Međurečju ima veoma malo stalnih stanovnika, a brojne kuće i imanja ostali su napušteni.

Ovo malo mesto i dalje ostaje deo Bosne i Hercegovine potpuno okružen Srbijom, sa neobičnom granicom koja nastavlja da utiče na život njegovih stanovnika.

Preuzmite android aplikaciju Sandzaklive portala Brža, modernija, preglednija...

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *