Volite li turske serije? Ovakvu još niste vidjeli: Portret najvećeg osmanskog sina (Video)
Netflixova visokobudžetna historijska serija “Rise of Empires Ottoman” iz turske prespektive donosi priču o sultanu Mehmedu II i njegovim nastojanjima da preuzme Konstantinopolj (Istanbul).
{module Oglas 2019 – U članku 1}
Impresivna dokudrama “Rise of Empires Ottoman” na Netflixu je postala dostupna krajem januara i gotovo je istovremeno pobrala simpatije miliona pretplatnika koji već očekuju najavu druge sezone. Serija dolazi u vidu šest epizoda i predstavlja fascinantan portret Osmanskog carstva pod vladavinom Mehmeda II kojeg su zvali el-Fatih ili Osvajač. Prateći pad Konstantinopolja, publika dobija lekciju iz historije koja integriše uzbudljivu dramatizaciju i akademski uvid u tematiku, uz učešće brojnih kompetentnih sagovornika.
Pogledajte video :
{module Oglas 2019 – U članku 0}
https://www.youtube.com/watch?v=t3ISUY0l0WQ
Ono što je primjetno odmah na početku prve epizode jeste da je projekt urađen po najvišim produkcijskim standardima, gdje scene srednjovjekovnih bitki podsjećaju na produkciju filma “Gladijator” (2001.) Ridleyja Scotta. Hladno oružje pod čijim ubodima se prolijeva krv i okončavaju životi vojnika u metalnim oklopima scena je koja nas ekspresno vodi u turbulentno vrijeme kada je današnji Istanbul bio tačka na kojoj su se prelamali interesi Istočnog rimskog carstva i Osmanlija. Okrutne scene ne štede nikoga, a među njima nisu zaobiđene ni odrezane glave koje se kao upozorenje i poruku dostavljaju u platnenim vrećama.
Ko je bila Mara Branković?
Scenarij je napisala Kelly McPherson, režiju potpisuje Emre Sahin, a glavne uloge igraju Cen Yigit Uzumoglu (Mehmed II), Tommaso Basili kao posljednji bizantski car Constantine i Tuba Buyukustun kao Mara Branković. Mara je bila kćerka srpskog despota Đurđa Brankovića, a u junu 1433. godine je zarukama za osmanskog sultana Murata II spriječila napad Osmanskog carstva na Srbiju, a u miraz je donijela Dubočicu i Toplički okrug. Bila je bliska sa svojim posinkom Mehmedom i odigrala je veliku historijsku ulogu. Ona se pojavljuje u dekoru koji je vrlo sličan dizajnu produkcije izuzetno popularne serije “Sulejman Veličanstveni”, međutim donosi potpuno novu perspektivu na ženski utjecaj na haremsku politiku i odnose koji su karakterisali vladavinu sultana.
{module Oglas 2019 – U članku 2}
Prijelomna tačka u historiji, na kojoj su se dodirivali kršćanstvo i islam, nije prikazana na način da se favorizue bilo koja strana, već su na obje strane ljudi koji nastoje živjeti u skladu sa svojim uvjerenjima. Produkcije poput Netflixove u budućnosti bi mogle poslužiti kao historijske lekcije koje bi se učile kao objektivne hronologije vremena, bez subjektivnog upliva u tematiku.
Tursko televizijsko carstvo
Turska produkcija, ne samo da je osvojila regionalno televizijsko tržište, nego je postala najveća globalna televizijska sila nakon Amerike. U globalnom izvozu, turske serije i filmovi su na drugom mjestu, a izvjesno je da će Turci do 2023. godine izvesti kulturne projekte čija vrijednost dostiže vrtoglavih dvije milijarde dolara. Ovo se nije dogodilo slučajno, već kao rezultat nastojanja da se nacija u svijetu predstavi na najbolji mogući način. Iz tog razloga je moralni aspekt u njihovim pričama vrlo bitan, kao i jasna podjela na dobro i zlo.
Da turske serije imaju veliki utjecaj na publiku, pokazao je prodor njihove produkcije na naše tržište, koji je započeo “Sulejmanom Veličanstvenim”, oborivši sve regionalne rekorde gledanosti. U njima je balkanska publika prepoznavala zajedničke riječi, slične životne vrijednosti i stremljenja. Ono što je možda iznenadilo one koji su istraživali gledanost i statistike jeste činjenica da su, primjerice, “Sulejmana Veličanstvenog” jednako gledale obrazovane žene i one koje se nisu profilirale u karijernom smislu.
Netflix je prepoznao fenomen turske dramske produkcije i sa “Rise of Empire Ottomans” ulazi u sličan historijski dekor i uz lokalne snage predstavlja vrhunsku seriju.
