Buka povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja
U posljednjoj deceniji, sve veći broj istraživanja povezao je buku koju proizvode zračni i drumski saobraćaj s povećanim rizikom za brojne kardiovaskularne bolesti, a naučnici počinju precizno utvrđivati mehanizme koji u ovom slučaju utječu na organizam.
Izloženost glasnim zvukovima odavno je povezana sa gubitkom sluha. Buka u saobraćaju označena je kao glavni fiziološki stres, ruku pod ruku sa zagađenjem vazduha i otprilike na istom nivou kao i pasivna izloženost dimu i radioaktivom gasu radonu.
Procjene pokazuju da je otprilike trećina ljudi u Evropi i SAD-u redovno izložena nezdravoj razini buke, koja se obično određuje kao početna od oko 70 do 80 decibela. Uobičajeni razgovor nosi oko 60 decibela, buka automobila i kamiona kreće se između 70 i 90 decibela, a sirene i avioni mogu dosegnuti 120 i više.
Brojna istraživanja povezuju hroničnu izloženost takvoj buci sa povećanim rizikom od srčanih tegoba. Na primjer, ljudi koji žive u blizini aerodroma u Frankfurtu imaju čak 7% veći rizik od moždanog udara od onih koji žive u mirnijim naseljima, pokazalo je istraživanje iz 2018. godine koje je istraživalo zdravstvene podatke više od jednog miliona ljudi, prenosi BBC.
Analiza gotovo 25.000 smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti između 2000. i 2015. godine među ljudima koji žive u blizini švicarskog aerodroma u Zürichu zabilježila je značajan porast smrtnosti tokom noći nakon prelijetanja aviona, posebno među ženama, objavio je nedavno European Heart Journal.
Promjene u sluznici krvnih žila
Dok istraživači istražuju fiziologiju koja leži u osnovi kardiovaskularnih posljedica buke, oni se usredsređuju na krivca: dramatične promjene na endotelu, unutrašnjoj sluznici arterija i krvnih žila. Ona pod utjecajem buke može preći iz zdravog stanja u “upaljeno” s potencijalno ozbiljnim posljedicama.
Put od buke do krvnih žila ide otprilike ovako: kada zvuk dođe do mozga, on aktivira dvije važne regije – slušni korteks koji tumači buku i amigdalu koja upravlja emocionalnim reakcijama na njega. Kako buka postaje sve glasnija, a posebno tokom spavanja, amigdala aktivira reakciju tijela na bijeg ili borbu – čak i ako osoba toga nije svjesna.
Jednom pokrenut, ovaj odgovor na stres oslobađa u tijelo hormone poput adrenalina i kortizola. Neke se arterije sužavaju, druge se šire, krvni pritisak raste, probava se usporava, dok šećeri i masti preplavljuju krvotok kako bi ih mišići mogli koristiti.Izvještaj Svjetske zdravstene organizacije (WHO) za 2018. godinu napominje da svake godine zapadni Evropljani kolektivno gube više od 1,6 miliona godina zdravog života zbog buke u saobraćaju. Ovaj proračun temelji se na broju prijevremenih smrti zbog direktne izloženosti buci.
