PAZITE ŠTA KUPUJETE / Testirali smo domaće i uvozne jagode na pesticide. Evo rezultata

PESTICIDI se široko koriste u poljoprivredi za zaštitu usjeva od štetočina, bolesti i korova, ali njihova upotreba može nositi rizike, kako za one koji ih koriste, tako i za potrošače.
S obzirom na to da su se prve domaće jagode pojavile na pijacama i u trgovinama, odlučili smo provjeriti da li je voće na tržištu sigurno za konzumaciju. Nasumično smo odabrali dva uzorka, domaće jagode sa zagrebačke tržnice i uvozne iz trgovine, te ih poslali na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar radi provjere prisutnosti pesticida.
Uzorci su testirani na 550 aktivnih pesticida.
Testirali smo uzorke na prisustvo 550 aktivnih pesticida kako bismo provjerili da li su u skladu s važećim propisima o sigurnosti hrane. U tabeli ističemo samo one aktivne supstance koje su pronađene u analiziranim uzorcima.
Uprkos činjenici da su u uzorcima jagoda pronađene aktivne supstance, uglavnom fungicidi, njihove vrijednosti su bile znatno ispod maksimalno dozvoljenih količina propisanih Uredbom, što znači da su uzorci sigurni za konzumaciju.
Jagode iz prodavnice
Cijena mjerice od 500 grama: 2,29 €
Zemlja porijekla: Grčka
Rezultat analize: uzorak je u skladu s Uredbom, što znači da je pogodan za konzumaciju.
U uzorku jagoda iz prodavnice pronađene su sljedeće aktivne supstance: Bupirimat (fungicid, 0,61 mg/kg), Etirimol (fungicid, 0,048 mg/kg), Heksitiazoks (akaricid, 0,15 mg/kg), Spinosad (insekticid, 0,09 mg/kg).Sve izmjerene vrijednosti bile su znatno ispod maksimalno dozvoljenih količina (MDK).
Jagode sa pijace
Cijena mjerice od 500 grama: 5 €
Zemlja porijekla: Hrvatska
Rezultat analize: uzorak je u skladu s Uredbom, što znači da je pogodan za konzumaciju.
U uzorku jagoda s tržišta pronađene su sljedeće aktivne tvari: Azoksistrobin (fungicid, 0,045 mg/kg), Ciprodinil (fungicid, 0,046 mg/kg), Difenokonazol (fungicid, 0,025 mg/kg), Fludioksonil (fungicid, 0,024 mg/kg).Sve izmjerene vrijednosti bile su znatno ispod maksimalno dozvoljenih količina (MDK).
Nakon što su stigli rezultati, razgovarali smo s dr. Lasićem iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar o aktivnim tvarima koje se nalaze u našim uzorcima jagoda, koriste li se u Hrvatskoj različite vrste pesticida i fungicida u usporedbi s drugim zemljama, poput Grčke, te jesu li organske jagode potpuno bez pesticida.
U uzorcima jagoda pronađene su male količine nekoliko različitih aktivnih supstanci. Možete li objasniti zašto se u uzgoju jagoda koristi toliko različitih pesticida?
Postoji nekoliko razloga zašto u hrani, pa tako i u jagodama, nalazimo različite ostatke aktivnih pesticidnih supstanci, uglavnom zbog razlika od sorte do sorte (neke su teže za uzgoj, ali imaju bolja senzorna svojstva), zatim zbog različitih mikroklimatskih uslova uzgoja (plastenici ili na otvorenom).
Ovi uslovi, u zavisnosti od parametara okoline, na primjer, veća vlažnost vazduha pogoduje razvoju štetočina poput pepelnice ili lisnih uši, takođe utiču na povećanu potrebu za primjenom sredstava za zaštitu bilja.
Komercijalna sredstva za zaštitu bilja variraju prema individualnim potrebama i često dolaze u različitim vremenskim okvirima (razvoj biljke, razvoj cvijeta, razvoj ploda) te su prilagođena potrebama zaštite (prvenstveno insekticidi, fungicidi, ali i herbicidi i druga sredstva u manjoj mjeri). Stoga je uobičajeno da različite vrste jagoda imaju različite ostatke aktivnih pesticidnih supstanci.
U našim uzorcima primijetili smo da su na uvoznim jagodama pronađene različite aktivne tvari u odnosu na domaće jagode. Je li to normalno? Da li se u Hrvatskoj koriste različite vrste pesticida i fungicida u poređenju sa, na primjer, Grčkom?
Najvažnije je primijeniti ona sredstva koja su dozvoljena u poljoprivredi EU i za tu kategoriju (neka sredstva koja su dozvoljena za npr. bobičasto voće možda neće biti dozvoljena za jagode). Stoga je i velika odgovornost proizvođača ovih proizvoda da na ambalaži jasno označe za koju vrstu voća/povrća se primjenjuje, kao i doziranje i karencu (vrijeme od primjene proizvoda do berbe, tj. konzumiranja).
Letimičnim pregledom RASFF portala (sistema upozorenja u EU), možemo primijetiti da je većina jagoda nedavno povučena iz trećih zemalja, gdje se pesticidi koji su u EU zabranjeni za tretiranje jagoda još uvijek ponekad primjenjuju (oksamil, dimetoat, diflubenzuron, karbofuran…).
Takve jagode se uništavaju pri ulasku u EU i ne mogu se stavljati na tržište u drugim zemljama. Stoga edukacija proizvođača jagoda igra značajnu ulogu u dobroj proizvodnoj praksi jer moraju slijediti smjernice za pravilno, optimalno i održivo korištenje resursa, u čemu im može pomoći Savjetodavna služba, odnosno terenski stručnjaci iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede MPS-a.
Jesu li organske jagode potpuno bez pesticida ili mogu sadržavati i tragove određenih agenasa?
Po pravilu, organski uzgojene jagode ne bi trebale imati tragove aktivnih pesticida, iako postoje neka pomoćna sredstva u proizvodnji koja ih mogu imati.
Index
Kako mislite da pazimo? Jeli moguće da postoji toliki broj štetnih materija na popisu i kako da verujemo da je laboratorija iskontrolisala baš svih 550?