Svi jedemo ovu čokoladu, a niko ne gleda deklaraciju: Pogledajte što su počeli ubacivati unutra!
Ako vam se čini da su police u trgovinama pune novih, „inovativnih“ čokolada s raznim nadjevima, okusima i dodacima, niste u krivu. Ali iza te raznolikosti krije se problem koji pogađa cijelu Evropu – čokolada brzo postaje luksuz, a njen ključni sastojak, kakao, sve je skuplji i rjeđi.
Prema analizi objavljenoj ove sedmice na portalu Euronews, čokolada je među namirnicama koje su prošle godine postale najskuplje u Evropskoj uniji. U prosjeku, njena cijena je porasla za čak 17,8 posto, što je više od cijene govedine i teletine, čije su cijene porasle za oko 10 posto, i smrznutog voća, koje je poskupjelo za 13 posto.
To što čokolada postaje nezaustavljivo skuplja nije ništa novo. Ključni razlog je dugoročni porast cijene kakaa, koja se u Evropi utrostručila od 2022. godine. Najveći udarac dolazi iz zapadne Afrike, tačnije iz Gane i Obale Slonovače, koje zajedno proizvode oko 60 posto svjetskog kakaa.
Klimatske promjene tamo su dovele do suša i loših žetvi posljednjih godina, što je direktno uticalo na globalne zalihe.
„Visoka cijena čokolade nije iznenađujuća. Trend rasta cijena kakaa traje već godinama, a posljednjih godina cijena ove glavne sirovine za proizvodnju čokolade posebno je naglo porasla“, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Zašto čokolade postaju sve manje čokoladne
Rast cijena kakaa ne osjeća se samo u cijenama u trgovinama, već i u samim proizvodima. Prema Novotnyju, proizvođači su se prilagodili nestašici i rastu cijena smanjenjem udjela čokolade u svojim proizvodima i povećanjem količine raznih nadjeva.
Voćni nadjevi poput jagode, maline, narandže, višnje ili kokosa, zatim krema od lješnjaka, karamele, kikirikija i vanilije, ali i keksi, postali su sve češći sastojci u modernim čokoladama.
„Proizvođači prave razne proizvode s više okusa i nadjeva kako cijene njihovih proizvoda ne bi naglo porasle. Maloprodajna cijena čokolade s visokim sadržajem kakaa značajno je porasla“, kaže Novotny. Drugim riječima, što je kakao skuplji, to ima više čokolade s kremama, keksima i dodacima, a manje je ima s visokim postotkom čistog kakaa. Sličan princip se godinama primjenjuje na proizvode označene kao “s okusom čokolade”, jer ne sadrže dovoljno kakaa da bi se uopće mogli nazvati čokoladom.
“Ako želite čokoladu s 80 posto kakaa, morate biti spremni platiti višu cijenu. Trenutna cijena kilograma kakaa na tržištu je oko 10 eura, što je već prilično puno”, upozorava Novotny.
Čokolada “s okusom čokolade” i povratak starih zamjena
Šećerne pločice, proizvodi koji su bili popularni 1980-ih, tokom ekonomskih kriza i nestašica, uključujući i nestašicu kakaa, povremeno se spominju kao zamjena. “Šećerne pločice ne sadrže više od 20 posto kakaa. Takvi proizvodi i danas postoje, ali naše tržište se pomjerilo naprijed i potražnja za proizvodima s visokim udjelom šećera i niskim udjelom kakaa je vrlo niska”, kaže Novotny.
Kako klimatske promjene sve više utiču na tradicionalna područja uzgoja, naučnici traže dugoročnija rješenja. Kakao je postao izuzetno osjetljiv na klimatske promjene, pa se sve više ulaže u istraživanje alternativnih metoda uzgoja. „Ovo je prilika za istraživačke institute da ispitaju da li se kakao, ali i kafa, mogu uzgajati u drugačijim mikroklimama nego u ekvatorijalnim područjima poput Gane“, objašnjava Novotny.
Dodaje da veliki evropski istraživački instituti rade na razvoju novih sorti, ili klonova, kakaa koji bi bili otporniji na klimatske promjene. Međutim, još nema konkretnih rezultata, pa se očekuje da će cijene kakaa – i čokolade – nastaviti rasti u narednim godinama.
Fermentirane žitarice umjesto kakaa?
Pored klasičnih zamjena poput namaza od lješnjaka, dio industrije već eksperimentiše sa alternativama koje pokušavaju oponašati okus prave čokolade. Neke kompanije koriste fermentirane žitarice i mahunarke, uključujući rižu, kako bi replicirale teksturu, okus i tačku topljenja čokolade – bez upotrebe pravog kakaa.
Iako takvi proizvodi još uvijek pronalaze svoj put na tržište, jasno je da čokolada kakvu poznajemo prolazi kroz jednu od najvećih promjena u svojoj historiji.
