Ovaj proizvod često je na akciji, a mnogi ga daju i djeci: ‘Prepun je otrova i antibiotika’
Hrana koja je često na sniženju i koju mnogi redovno konzumiraju rijetko se spominje kao ozbiljna prijetnja zdravlju. Govorimo o hrenovkama – proizvodu koji, iako ukusan i praktičan za mnoge, prema riječima stručnjaka, sadrži niz supstanci štetnih za ljudski organizam.
Iako su hrenovke za mnoge sinonim za brz i pristupačan obrok, pune su otrova, hormona, fekalnih materija, pesticida i antibiotika. Napravljene su od otpada životinjskih organa, uključujući hrskavicu, kosti, crijeva, živce i druge nejestive dijelove. Nakon brojnih studija koje su istraživale vezu između konzumiranja takvih proizvoda i razvoja raka, rezultati su ocijenjeni kao izuzetno zabrinjavajući.
Prema izvještajima, sastav hrenovki uglavnom se sastoji od štetnih supstanci. Svjetski fond za istraživanje raka naglasio je da ljudi trebaju što prije izbaciti ovaj mesni proizvod iz svoje prehrane ako žele sačuvati svoje zdravlje. Pored hrenovki, na listi rizičnih proizvoda nalaze se i paštete, kobasice, pariški burgeri, šunke i drugi industrijski pakirani mesni proizvodi.
Zahtijevaju strožu regulaciju
Ultra-prerađena hrana se sve češće poredi s cigaretama, prema novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Michiganu i Univerziteta Duke. Autori ističu sličnosti u dizajnu proizvoda, marketinškim strategijama i potencijalu za ovisnost između ultra-prerađene hrane i duhana. Takvi proizvodi često sadrže emulgatore, umjetne boje i arome te su dizajnirani da podstaknu prekomjernu i ponovljenu konzumaciju.
Marketinške tvrdnje poput “bez šećera” ili “s niskim udjelom masti” stručnjaci opisuju kao oblik “pranja zdravlja”, usporedive s propagandom filter cigareta 1950-ih. Istraživači upozoravaju da mnogi ultra-prerađeni proizvodi imaju više zajedničkog s cigaretama nego s minimalno prerađenim voćem i povrćem te da zahtijevaju strožu regulaciju s obzirom na rizike za javno zdravlje.
Klinička psihologinja specijalizirana za ovisnosti Ashley Gearhardt navodi da njeni pacijenti često opisuju osjećaj ovisnosti o ovim proizvodima. Svjesni su da su im štetni, ali ne mogu prestati s njihovom konzumacijom, slično pušenju. Autori studije stoga predlažu regulatorne mjere koje bi se više fokusirale na odgovornost industrije, a ne isključivo na pojedinca.
Rizik od gojaznosti
Iako neki stručnjaci upozoravaju da poređenje s cigaretama može biti pretjerano jer ultra-prerađena hrana ne izaziva farmakološku ovisnost poput nikotina, podaci o štetnim efektima ostaju zabrinjavajući. Prema Guardianu, takva hrana sve više zamjenjuje svježu hranu u ishrani djece i odraslih širom svijeta i povezana je s povećanim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i depresije.
Posebno zabrinjava činjenica da se kod osoba mlađih od 45 godina sve češće dijagnosticira rak. Onkolozi upozoravaju da je konzumacija ultra-prerađene hrane jedan od glavnih faktora porasta broja karcinoma probavnog sistema, uključujući karcinom jednjaka, gušterače, jetre i debelog crijeva.
Stručnjaci ističu da ljudi nisu biološki prilagođeni ishrani zasnovanoj na ultra-prerađenim proizvodima i pozivaju na hitne mjere i povratak ishrani zasnovanoj na minimalno prerađenoj hrani poput voća, povrća, ribe, mahunarki, orašastih plodova i zdravih ulja.
