Ova je beba osammilijarditi stanovnik Zemlje
Svijet je danas, po procjenama UN-a, dobio i osammilijarditog stanovnika, a simbolom te činjenice postala je beba rođena u Manili.
Kako prenose lokalni mediji, Vinice Mabansag, koja je rođena u Dr. Jose Fabella Memorial Hospital u Tondu 15. novembra, odabrana je da bude osammilijardita osoba na svijetu.
“Upravo smo svjedočili osammilijarditoj bebi na svijetu na Filipinima. Njeno rođenje čekali smo oko dva sata, stigli smo u 23 sata, a beba je rođena u 1.29 ujutro, normalnim porodom”, rekao je dr. Romeo Bituin, glavni ljekar bolnice.
Prvi poznati skok u broju stanovnika zbio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere.
S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja.
“Majke su mogle dojenčad hraniti kašom, što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece“, objasnio je Le Bras.
Razvoj trajnih naselja donio je i određene rizike. Pripitomljavanje životinja ljude je dovelo u kontakt s novim smrtonosnim bolestima.
Posebno je visoka bila smrtnost među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog.
“Smrtnost je bila golema, ali je istodobno baby boom bio kontinuiran”, rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu.
Sa šest miliona stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 miliona oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 miliona u prvome stoljeću.
Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora.
Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeća, uveliko zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane.
Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.
Crubezy smatra da je ključan bio razvoj vakcina, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubica.
Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.
UN je rekao da, iako je svjetskoj populaciji trebalo 12 godina da naraste sa 7 na 8 milijardi, trebat će do 2037. ili 15 godina da dosegne 9 milijardi – “znak da ukupna stopa rasta globalne populacije usporava”, prenosi Index.hr.
