Mediji: Ovo su Putinovi tajni ciljevi u ratu protiv Ukrajine

Nastoji li ruski predsjednik okupirati cijelu Ukrajinu ili samo polovinu zemlje? Francuski časopis Le Point navodi mišljenja stručnjaka koji su pokušali dešifrirati “željeni konačni učinak” ruske invazije.

Le Point na početku svog izvještaja spominje da je primarni cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina od objave rata Ukrajini bio jasan: osigurati svrgavanje demokratski izabranog predsjednika zemlje Volodimira Zelenskog, što je dovelo do toga da ga Putinove snage progone u ranim fazama invazije.

Međutim, časopis pita: predstavlja li okupacija cijele ove države, koja je nezavisna od 24. augusta 1991. godine, ratni cilj kojim se postiže ono što ruska vojska naziva “željenim konačnim učinkom” gospodara Kremlja?

To nije sasvim sigurno, jer mnogi oficiri i stručnjaci za to pitanje smatraju da ruski plan, koji se malo po malo razvija, ne mora nužno imati za cilj zauzimanje cijele Ukrajine, koja je veća od kopnene Francuske, navodi Le Point.

Umjesto toga, smatraju da Moskva možda cilja samo istočnu obalu rijeke Dnjepar, koja dijeli zemlju na dva dijela, od juga prema sjeveru, te da glavni grad Kijev, koji se prostire s obje strane rijeke, također može biti meta, navodi francuski časopis.

‘Putinova namjera je jasna’

Ovi stručnjaci smatraju da se, počevši od juga zemlje, ruske snage nastoje popeti duž rijeke Dnjepar, u pokušaju da opkole 40.000 ukrajinskih vojnika stacioniranih na istoku zemlje.

No, hoće li Moskva nakon toga pokušati zauzeti zapadni dio zemlje? Stručnjaci kažu da postoji mogućnost da se to desi, ali da je mala vjerovatnoća.

Jedan od stručnjaka vjeruje, prema časopisu, da se ruska logika neposrednog napada fokusira na zauzimanje mostova na rijeci Dnjepar kako bi “presjekli put povlačenja” ukrajinskim snagama s kojima se suočavaju na istoku zemlje.

Le Point navodi, pozivajući se na bivšeg šefa francuskog Generalnog direktorata za vanjsku sigurnost, ambasadora Bernarda Bajoleta, koji je dobro upoznat s unutarnjim i vanjskim sigurnosnim aparatom koji okružuje Vladimira Putina, da je Putinova stvarna namjera jasna, a to je “ponovna uspostava Sovjetskog carstva i njegove sfere utjecaja”.

Zbog toga, kaže Bajolet, “uopće nisam siguran da će htjeti ograničiti svoju okupaciju na istočni dio Ukrajine. Mislim da će odlučiti u skladu s okolnostima i prilikama i uzeti što može.”

Nuklearna ucjena nije novost

Dodaje da Putina još više ohrabruje slabost Evrope, kao i slabost Sjedinjenih Američkih Država, posebno nakon izlaska iz Iraka i Afganistana.

“Ciljevi Vladimira Putina nadilaze puko osvajanje teritorija. On je pragmatičar, njegov konačni cilj u Ukrajini ne mora biti poznat, jer vidimo kako njegove snage napreduju, ali također primjećujemo i neku vrstu nevoljkosti da se Kijev zauzme silom”, ističe Bajolet.

Smatra da je Putin mislio da će Volodimir Zelenski pobjeći čim počne napad, kao što je to učinio Ashraf Ghani u Kabulu. On nastoji prvo silom vojno i politički neutralizirati Ukrajinu, a zatim je pretvoriti u marionetski režim, kao što je slučaj u Bjelorusiji.

Što se tiče Michela Fouchera, stručnjaka za političku geografiju, smatra da Putin želi Kijev, ali da zapadni dio zemlje, koji nije bio pripojen Sovjetima do 1945. godine, nije bitan za njega, jer je to područje koje ruske snage ne mogu  kontrolirati.

Što se tiče nuklearne ucjene, Le Point to vidi kao Putinovo poigravanje, ali da to nije novost. Za vrijeme krize u Sueskom kanalu, 5. novembra 1956. godine, iste prijetnje je koristio ruski maršal Nikolaj Bulganin, bivši premijer Sovjetskog Saveza. Svom francuskom kolegi Guyu Molletu napisao je sljedeće: “U kakvoj bi se situaciji Francuska našla da je napadne druga zemlja koja ima zastrašujuća sredstva modernog uništenja?”. Pariz je shvatio tu poruku, a sljedećeg dana je skupa s Londonom zaustavio svoje operacije u Egiptu. No, Putin ne smije zaboraviti da su ti dani prošli i da su se stvari promijenile.