Admir Muratović, prvi hafiz Kur’ana rođen u Sloveniji
Ono po čemu se ističe od ostatka zajednice Bošnjaka u Sloveniji jeste da je upravo on prvi hafiz Kur’ana rođen u ovoj državi. Kako kaže, učenje hifza je bio izuzetno zahtjevan proces, posebno za nekog ko odrasta van svoje domovine
{module Oglas 2019 – U članku 1}
Admir Muratović rođen je 27. jula 1994. u Kopru (Slovenija). Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a potom upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Mariboru kojeg uspješno završava 2017. godine. U novembru 2018. godine položio je hifz pred Komisijom za hifz Rijaseta IZ u BiH, te tako postao prvi hafiz Kur’ana koji je rođen i koji živi u Sloveniji.
Prema njegovim riječima, identitet i kultura Bošnjaka u Sloveniji najviše se očuvala kroz institucije Islamske zajednice, bilo da se radi o generaciji koja je Sloveniju naseljavala u vrijeme postojanja bivše Jugoslavije ili o onoj koja je rođena u ovoj zemlji.
– Očuvanje kulture i tradicije Bošnjaka kroz aktivnosi IZ i BKS
{module Oglas 2019 – U članku 0}
“Nakon prvih doseljavanja iz Bosne i Hercegovine u 50-im i 60-im godinama 20. stoljeća, gdje su Bošnjaci većinom predstavljali radnu snagu u sekundarnom privrednom sektoru (industrija, rudarstvo, građevina), protokom vremena rastao je, a i dalje raste, broj obrazovanih i visokokvalifikovanih Bošnjaka u Sloveniji. Što se tiče broja, potrebno je uzeti u obzir da se u Sloveniji nalazi veliki broj privremenih studenata iz Bosne i Hercegovine, kao i ljudi u radnom odnosu koji su svojim životom i aktivnostima mimo posla ipak više vezani za Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici IZ nezvanično procjenjuju da danas u Sloveniji živi i do 100.000 Bošnjaka, vjerovatno ih je oko 70 hiljada sa stalnim boravkom u Sloveniji. Općenito je kod Bošnjaka specifična povezanost vjerskog i narodnog identiteta. Tako se i u Sloveniji očuvanje kulturne tradicije održava u znatnoj mjeri kroz aktivnosti u okrilju Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Pored obavljanja vjerskih dužnosti u džematima, održavaju se vjerske aktivnosti za mlađe (mekteb), kao i za starije, redovna predavanja, druženja omladine itd. Vrijedi spomenuti da Islamska zajednica u Republici Sloveniji svake godine obilježava sjećanje na genocid u Srebrenici, kao i sjećanje na Bošnjake koji su svoj život položili u Prvom svjetskom ratu prilikom borbi na Soškom frontu”, priča Admir Muratović u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
Kako kaže, Bošnjački kulturni savez Slovenije pomaže u očuvanju tradicije, iako se u velikoj mjeri osjete posljedice nepriznavanja Bošnjaka kao nacionalne manjine u ovoj zemlji.
“Bošnjački kulturni savez Slovenije ujedinjuje više različitih društava, od kulturnih i umjetničkih do sportskih. U tom pogledu se po čitavoj Sloveniji organizuju različiti događaji, kao npr. nastupi folklornih grupa, festivali bosanske hrane, koncerti sevdaha, literarne večeri itd. Bošnjaci u Sloveniji, kao i ostali narodi iz bivše Jugoslavije, nisu priznati kao nacionalna manjina te stoga ne uživaju ustavna prava koja inače pripadaju manjinama. Primjerice, nije im zagarantovano političko predstavništvo u najvišim državnim organima. Nadalje, djeca nemaju mogućnost učenja bosanskog jezika u obrazovnom sistemu. Bez tog vida pomoći države, Bošnjaci se u kolektivnom smislu oslanjaju na vlastite napore”, kaže Muratović.
– Odlično integrisani u društvo
Ono po čemu se ističe od ostatka zajednice Bošnjaka u Sloveniji jeste da je upravo on prvi hafiz Kur’ana rođen u ovoj državi. Kako kaže, učenje hifza je bio izuzetno zahtjevan proces, posebno za nekog ko odrasta van svoje domovine.
{module Oglas 2019 – U članku 2}
“S obzirom da nisam pohađao medresu, niti neki od islamskih fakulteta, moj susret s hifzom Kur’ana je tekao drugim pravcem. Svakako je veliki izazov učiti Kur’an napamet u društvu gdje su muslimani manjina i gdje se, shodno tome, u svakodnevnici daleko manje priča o Kur’anu, gdje nema hafiskih dova, živih hafiza i ostalih faktora koji motivišu učenike hifza. To je jedan od ključnih razloga zašto je van domovine teže završiti hifz, što rezultira u znatno manjem broju hafiza u poređenju s Bosnom i Hercegovinom. Učenje Kur’ana napamet u takvoj okolini iziskuje još više upornosti, predanosti, vlastitog angažmana i samodiscipline. Hifz Kur’ana je jedan dugotrajan, kompleksan i mukotrpan proces. Da bi se uspješno završio, zasigurno se mora postaviti na vrh liste prioriteta, prije svih drugih obaveza. Pogotovo kad sam ulazio u dublje faze tog procesa, u učenje druge polovine Kur’ana i na kraju u fazu završnih priprema za polaganje pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, bio sam primoran zalediti ostale obaveze i potpuno se posvetiti hifzu. U završnoj fazi sam učio i do 12 sati dnevno. Vrijednost hifza i hafiza je nemjerljiva i sav trud se na kraju mnogostruko isplati. Na tom putu sam od početka do kraja imao podršku svog muhaffiza, hfz. Špendi-ef. Fidanija, svojih roditelja, kao i Islamske zajednice u Republici Sloveniji na čelu s muftijom, prof. dr Nedžadom Grabusom. Svima sam na tome duboko zahvalan”, prisjeća se Muratović.
Zadnjih godina, općenito u Europi, svjedoci smo jačanja desne političke struje. Kod iste je često prisutan nacionalistički i ekstremistički diskurs koji islam definira kao nasilnu religiju, a muslimanima daje etikete negativne konotacije. U tom pogledu, svoju jaku ulogu u društvu iskorištavaju i neki mediji sa svojim subjektivnim i tendecioznim izvještavanjem. Muratović navodi da su muslimani u Sloveniji odlično integrisani te da u ovoj zemlji oni imaju zagatantovane temeljne slobode koje im omogućavaju prakticiranje islamskog načina života.
“Ovakva pojava može kod određenog broja ljudi podsticati mržnju prema islamu i muslimanima. Europski muslimani koji smo odlično integrisani u društvo i poštujemo državno-ustavni poredak te uspostavljene norme i standarde, osjetljivi smo na takvu pojavu. Sloboda govora koja je zagarantovana u demokratskom društvu ne smije se zloupotrebljavati i biti izgovor za govor mržnje prema drugima i drugačijima. To je ozbiljan problem s kojim se pretpostavljeni trebaju sistematski suočiti. No, sloboda koju uživamo u slovenskom društvu je velika blagodat. U jednom takvom pluralnom ambijentu i društvu gdje su zagarantovana ljudska prava i temeljne slobode je lakše očuvanje dostojanstva i razvijanje vjerskog i narodnog identiteta. U nekim segmentima, naravno, osjećamo nedostatke i želimo veću angažovanost državnih organa, ali, prije svega, trebamo sami učiniti sve što je u našoj moći, nastojati truditi se za ostvarenje svojih prava i biti uzorit primjer građanina na koje će se i drugi ugledati”, konstatira Muratović.
(AA)
