Saudijska Arabija menja udžbenike: Uklonili rečenicu “Muslimani se nikad neće odreći Jerusalema”, Palestina uklonjena sa pojedinih karata

Saudijska Arabija nastavila je da menja način na koji se u školskim udžbenicima govori o Izraelu, cionizmu i izraelsko-palestinskom sukobu. Najnovija izdanja donose uklanjanje ili ublažavanje nekoliko politički osetljivih formulacija, navodi se u novom izveštaju izraelske organizacije IMPACT-se.
Među najupečatljivijim promenama je uklanjanje rečenice „Muslimani se nikada neće odreći Jerusalima“ iz udžbenika arapskog jezika za 11. razred. U udžbeniku istorije za isti razred izraz „cionistički neprijatelj“ zamenjen je formulacijom „izraelska okupacija“.

Promene su primećene i na pojedinim geografskim kartama: naziv Palestina uklonjen je sa više mapa, dok Izrael na njima i dalje nije označen. IMPACT-se to ocenjuje kao nastavak višegodišnjeg postepenog ublažavanja retorike prema Izraelu.
Izveštaj „Review of Saudi Textbooks 2024–2026“ objavljen je 29. jula 2026. godine, a analiza obuhvata 136 udžbenika iz školskih programa za 2024/25. i 2025/26. godinu. Izveštaj su zajednički pripremili IMPACT-se i Monitor Impact.
Palestina uklonjena sa pojedinih karata, ali Izrael nije upisan
U izveštaju se navodi nekoliko primera karata na kojima je ranije područje današnjeg Izraela bilo označeno nazivom „Palestina“, dok je u novijim izdanjima taj naziv uklonjen.
Izrael, međutim, nije dodat na njegovo mesto i teritorija na tim kartama ostaje bez oznake.
Važan detalj iz samog izveštaja jeste da su na pojedinim kartama u izdanju za 2025/26. uklonjeni i nazivi drugih država koje nemaju granicu sa Saudijskom Arabijom. Zbog toga IMPACT-se promenu ne opisuje samo kao izolovano brisanje naziva Palestine, iako posebno ukazuje na činjenicu da ni nakon izmene Izrael nije označen.
Promenjen je i deo udžbenika istorije za 11. razred koji govori o humanitarnim aktivnostima kralja Salmana. Tamo se, u kontekstu rata iz 1973. godine, raniji izraz „cionistički neprijatelj“ više ne koristi, već stoji „izraelska okupacija“.
Ipak, autori izveštaja ocenjuju da takva formulacija i dalje pokazuje nepriznavanje Izraela, naročito kada se izraz „okupacija“ odnosi na Izrael u celini, a ne samo na određene teritorije.
IMPACT-se navodi i da su iz najnovijih izdanja uklonjeni preostali primeri antisemitskog sadržaja koje je organizacija identifikovala u svojim ranijim analizama. Istovremeno, u delu nastavnog programa koji obrađuje Drugi svetski rat i dalje nema pomena Holokausta.
Oštar odnos prema ekstremističkim grupama i pobunama
Dok se retorika prema Izraelu postepeno ublažava, saudijski udžbenici nastavljaju da snažno naglašavaju lojalnost državi, političku stabilnost i autoritet vladara.
Posebno negativno predstavljeni su Muslimansko bratstvo, Hezbolah, Al Kaida, Islamska država i Huti. Muslimansko bratstvo opisuje se kao grupa koja, prema sadržaju udžbenika, koristi religiju za političke ciljeve, podstiče podele i nastoji da preuzme vlast.
U udžbeniku islamske veronauke za 11. razred naglašava se obaveza poslušnosti vladaru, dok se verbalno, pisano ili oružano suprotstavljanje vlasti i podsticanje drugih na neposlušnost predstavljaju kao zabranjeni.
Udžbenik društvenih nauka za peti razred savremene islamske ekstremiste poredi sa haridžijama, istorijskom grupom koja se u lekciji povezuje sa ubistvima muslimana, pobunom protiv vlasti i izazivanjem haosa. Učenici se pozivaju da uporede njihove postupke sa savremenim terorizmom.
Negativan prikaz obuhvata i revolucionarne i separatističke nereligijske pokrete, koji se povezuju sa ateizmom i moralnim propadanjem.
U sadržaju o Arapskom proleću dovodi se u pitanje legitimnost tadašnjih pobuna, uz tvrdnju da su ekstremističke i terorističke organizacije imale veliku ulogu u njihovom podsticanju, a protesti, nemiri i oružane pobune povezuju se sa gubitkom bezbednosti i ljudskih života.
Osmanlije ostaju „agresori“, Iran uglavnom na marginama
Promene prema Izraelu nisu praćene sličnim ublažavanjem prikaza Osmanskog carstva.
Osmanlije se u saudijskim udžbenicima i dalje predstavljaju kao jedan od glavnih protivnika prvih saudijskih država. U lekcijama se osmanske snage opisuju kao agresori, a posebno se ističu sukobi početkom 19. veka.
Udžbenik istorije za 11. razred Osmansko carstvo opisuje kao jednog od „najistaknutijih neprijatelja“ prve saudijske države i tvrdi da su Osmanlije, pokušavajući da je unište, zanemarile zaštitu svetih mesta islama. Pominju se i krađa dela Crnog kamena iz Kabe i predmeta iz Poslanikove odaje.
Iran je, prema analizi, u saudijskom nastavnom programu i dalje uglavnom marginalizovan. Jedan od primera je insistiranje na nazivu „Arapski zaliv“ umesto „Persijski zaliv“, pri čemu se korišćenje drugog naziva u udžbeniku povezuje sa navodnom „antiarapskom pristrasnošću“.
I pored promena koje IMPACT-se ocenjuje kao nastavak procesa moderacije, izraelska država na delu školskih karata i dalje nije imenovana, a formulacije poput „izraelska okupacija“ ostaju u nastavnom programu. Zbog toga se u izveštaju zaključuje da je retorika ublažena, ali da potpuno priznanje Izraela u saudijskom obrazovnom sadržaju još nije deo tih promena.




















