Trump: Nema mira ako Iran ima nuklearno oružje, a o napadu na Teheran ću odlučiti za 10 dana
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump pojačava pritisak kako bi natjerao Iran da odustane od svog nuklearnog programa. U četvrtak je ponovo otvorio mogućnost rata, istovremeno govoreći o miru, tokom prvog sastanka odbora za obnovu Gaze kojim predsjedava.
“Moramo postići sporazum s Teheranom ili će se dogoditi loše stvari“, poručio je, uz jasan rok: „Za deset dana ćete saznati šta će se dogoditi.“
“Imamo neriješena pitanja s Iranom. Oni ne smiju imati nuklearno oružje. Vrlo je jednostavno: ne može biti mira na Bliskom istoku ako oni posjeduju nuklearno oružje“, rekao je američki predsjednik pred predstavnicima više od 45 zemalja. “Možda ćemo morati otići korak dalje, a možda i ne“, dodao je.
Sjedinjene Države trenutno vode indirektne pregovore s Teheranom o iranskom nuklearnom programu. Druga runda razgovora završena je u utorak u Geneva, uz obavezu Islamske Republike da predstavi konkretan prijedlog za premošćivanje razlika.
Dok je Trump govorio, SAD su ubrzano prebacivale vojnu opremu, municiju i rezervne dijelove na Bliski istok, u rasporedu koji podsjeća a potencijalno i nadmašuje onaj iz juna prošle godine. Tada je američki napad na iranska nuklearna postrojenja, u operaciji koju je Washington nazvao “Operation Midnight Hammer“, ozbiljno oštetio iranski nuklearni program.
Kao i tada, SAD ponovo imaju dvije nosačke grupe u regiji. Umjesto nosača Carl Vinson i Nimitz, sada je u bliskoistočnim vodama već raspoređen nosač USS Abraham Lincoln, dok se najveći i najmoćniji u američkoj floti, USS Gerald R. Ford, nalazi na putu prema regiji.
Trump je u srijedu održao sastanak sa svojim izaslanicima za pregovore s Teheranom, zetom Jared Kushner i posebnim predstavnikom za međunarodne konflikte Steve Witkoff, koji su ga informirali o toku indirektnih razgovora u Ženevi. Sastanku su prisustvovali i drugi članovi tima za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući.
Prema pisanju američkih medija, američka vojska spremna je za napad već ovog vikenda, ali Trump još nije donio konačnu odluku o tome hoće li odobriti vojnu akciju.
Izvor koji citira CNN navodi da je predsjednik privatno iznosio argumente i za i protiv vojne intervencije te da se savjetuje sa saradnicima i saveznicima. “Provodi mnogo vremena razmišljajući o ovome“, kazao je izvor.
Trump je, prema navodima američkih medija, ohrabren uspjehom operacije u Venezuela. Ipak, svjestan je da je Iran daleko složeniji protivnik. Predsjednik preferira kratke, brze i spektakularne operacije bez američkih žrtava, poput one u kojoj je zarobljen Nicolás Maduro. No Iran je mnogo veća zemlja, s brojnijom populacijom, iskusnijom vojskom i dublje ukorijenjenim režimom.
Dodatni faktor neizvjesnosti jeste pitanje ko bi preuzeo vlast u slučaju pada sadašnjeg rukovodstva. S druge strane, zagovornici napada u Bijeloj kući smatraju da je Iran trenutno najslabiji u posljednjih nekoliko godina, nakon udara iz juna prošle godine i poraza radikalnih grupa koje podržava širom Bliskog istoka.
Prema pisanju The New York Timesa, izraelske oružane snage također su pojačale pripreme za mogući rat. Sigurnosni kabinet Izraela planira sastanak u nedjelju, a prema istim izvorima razmatra se i mogućnost zajedničkog napada sa Sjedinjenim Državama.
Potencijalna operacija protiv Irana, prema tim navodima, mogla bi trajati više dana i imala bi za cilj da prisili Teheran na dodatne ustupke u vezi s nuklearnim programom.
Nosač Gerald R. Ford, koji je bio dio karipske flote tokom operacije protiv Madura, približavao se u srijedu Gibraltarskom moreuzu kako bi se pridružio nosaču Abraham Lincoln, već stacioniranom u bliskoistočnim vodama sa tri razarača klase Arleigh Burke.
SAD su posljednjih dana rasporedile i sisteme protuzračne odbrane Patriot i THAAD, više od pedeset dodatnih borbenih aviona, uključujući F-22, tankere za dopunu goriva u zraku te letjelice za kibernetičko ratovanje. U regiji Bliskog istoka stacionirano je približno 40.000 američkih vojnika.
Prema izvještaju televizije CBS, Pentagon je započeo privremeno premještanje dijela osoblja iz regije, uglavnom u Evropu i Sjedinjene Države, kao preventivnu mjeru protiv mogućih iranskih akcija ili protivnapada.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da postoji “mnogo razloga i argumenata za napad na Iran“, ali je naglasila da je diplomatija i dalje predsjednikov prvi izbor. Odbila je odgovoriti na pitanje da li bi eventualna operacija bila koordinirana s Izraelom, zemljom s kojom administracija održava bliske sigurnosne konsultacije.
U indirektnim pregovorima Sjedinjene Države zahtijevaju da Iran u potpunosti demontira svoj nuklearni program i preda obogaćeni uranij. Također traže da Teheran prekine podršku radikalnim islamističkim grupama u regiji, uključujući Hute u Jemenu, Hezbollah u Libanu i Hamas u Gazi, te da ograniči domet svojih balističkih projektila kako ne bi mogli pogoditi Izrael.
Iran kategorično odbija da u pregovore uključi svoj raketni program, smatrajući balističke projektile posljednjim sredstvom odvraćanja od mogućih izraelskih napada.
U narednih deset dana, odluka iz Washingtona mogla bi odrediti hoće li napetosti prerasti u novi rat na Bliskom istoku ili će se otvoriti prostor za diplomatski kompromis.
Izvor: El Pais
