Austrijski mediji pišu o sve većoj popularnosti balkanskih pekara: Vlasnik pekare Islamović: “Burek privlači sve više kupaca“
Burek, somun, lepinje i tradicionalni kolači sa Balkana postaju sve popularniji u Austriji, gde se otvara prostor za sve veći broj pekara specijalizovanih za proizvode karakteristične za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i druge zemlje regiona.
O ovom trendu danas, 20. novembra, pišu austrijski mediji, navodeći da je rast popularnosti balkanskih pekara posebno primetan u Beču, ali da slični objekti privlače kupce i u drugim austrijskim gradovima.
Prema podacima koje prenose austrijski mediji, Savezno udruženje pekara pri Privrednoj komori Austrije potvrđuje da je reč o trendu koji je prisutan širom zemlje, mada su ove pekare znatno zastupljenije u gradskim sredinama nego u manjim mestima.
Burek predvodi ponudu, ali kupci traže i druge specijalitete
Burek je jedan od najprepoznatljivijih proizvoda u balkanskim pekarama. Uz njega se nude pite sa sirom, spanaćem i krompirom, kao i somun, lepinje, pogače i različite vrste kifli.
Posebnu pažnju privlači i tradicionalna poslastičarska ponuda. Baklave, tulumbe, urmašice i krempite nalaze se u brojnim pekarama, zajedno sa kafom i drugim napicima karakterističnim za Balkan.
Ovakva ponuda omogućava kupcima da na jednom mestu pronađu i brz obrok i tradicionalne poslastice.
Od Bihaća do Austrije: Porodični pekarski zanat nastavljen u inostranstvu
Jedan od konkretnih primera je pekara „Royal Balkan Bäckerei“ u Medlingu, nedaleko od Beča. Prema informacijama sa njenog zvaničnog sajta, iza poslovanja stoji porodica koja je prethodno decenijama razvijala pekarski posao u Bihaću, gde posluju pekare Harmani I i II.
Porodica je svoju pekarsku tradiciju nastavila u Austriji, a u ponudi su burek, sirnica, zeljanica, krompiruša, domaći hleb, krofne i druga peciva pripremljena po tradicionalnim receptima.
Još jedan primer dolazi iz samog Beča. Edin Islamović i Nadan Hadžibeganović osnovali su „Pitawerk“, koji od 2016. godine austrijskim kupcima nudi bosanske pite. Njihova poslovna priča predstavljena je i na platformi austrijske Privredne komore.
Prema njihovom ranijem svedočenju, ideja za pokretanje posla nastala je iz želje da u Austriji ponude pitu kakvu pamte iz Bosne. Zbog toga su otišli u Sarajevo, gde su usavršavali porodični recept. Naveli su i da su pojedini kupci koji govore nemački počeli da naručuju pite koristeći bosanske nazive.
Koliko balkanskih pekara zaista posluje u Austriji?
Iako se govori o rastu popularnosti, precizan broj balkanskih pekara u Austriji za sada nije poznat.
Privredna komora Austrije ne vodi posebnu statistiku za ovu vrstu objekata, jer se oni evidentiraju u okviru šire pekarske delatnosti.
Prema podacima objavljenim u austrijskim medijima, krajem marta 2026. godine u zemlji je bilo registrovano 1.310 aktivnih članova pekarske struke, od kojih 157 u Beču. Ove brojke odnose se na pekarsku delatnost u celini, a ne isključivo na balkanske pekare.
Pojedine balkanske pekare posluju i na osnovu posebnih, ograničenih dozvola koje im omogućavaju proizvodnju određenih vrsta peciva, bez obavljanja svih delatnosti tradicionalnog pekarskog zanata.
Zbog načina registracije i nedostatka posebne evidencije nije moguće pouzdano utvrditi koliko je balkanskih pekara trenutno otvoreno, niti koliki je njihov stvarni rast u poslednjih nekoliko godina.







