“Brži su nego što mislite i napadaju bez upozorenja: Vladica otkrio gdje se kriju opasni stršljeni”
Nova prijetnja stiže na Balkan: Azijski stršljeni sve bliže granicama, stručnjak upozorava gdje se kriju legla
Dolazak visokih temperatura svake godine donosi i povećanu opasnost od insekata kojih se mnogi panično plaše, a među njima su i stršljeni čija aktivnost tokom ljeta dostiže vrhunac. Posebnu zabrinutost sada izaziva pojava agresivnih azijskih stršljena u regionu, zbog čega stručnjaci upozoravaju građane da budu oprezni.
Poznati hvatač zmija i predsjednik Udruženja „Poskok“ iz Vladičinog Hana, Vladica Stanković, kaže da domaći stršljeni najčešće biraju skrovita i teško dostupna mjesta za formiranje legla, pa ih ljudi često primijete tek kada njihov broj postane ozbiljan problem.
Prema njegovim riječima, stršljeni se skrivaju u krovnim konstrukcijama, tavanskim prostorijama, šupljinama zidova, cijevima, pa čak i u zemlji. Posebno im odgovaraju topli i osunčani dijelovi objekata, kao i visoke ljetne temperature.
On upozorava da tokom avgusta dolazi do njihove najveće aktivnosti, kada legla mogu brojati i do hiljadu jedinki. Upravo tada raste opasnost od susreta sa rojevima koji mogu biti veoma agresivni ukoliko se osjete ugroženima.
Ipak, mnogo veću zabrinutost izaziva pojava azijskog stršljena, invazivne vrste koja se posljednjih godina širi Evropom. Ovi insekti su već registrovani u Hrvatskoj, a stručnjaci strahuju da bi uskoro mogli stići i u druge dijelove Balkana.
Za razliku od domaćeg stršljena, azijski ima tamnije tijelo sa narandžastim detaljima i karakterističnim žutim vrhovima nogu. Njihova legla su ogromna i mogu dostići veličinu od čak jednog metra, a najčešće ih grade visoko u krošnjama drveća.
Posebno su opasni zbog svoje agresivnosti i brzine. Mogu letjeti i do 60 kilometara na sat, a poznati su po tome što napadaju u grupama ako procijene da im se neko približio gnijezdu.
Stručnjaci upozoravaju i na ogromnu štetu koju nanose pčelarstvu. Jedan azijski stršljen dnevno može usmrtiti desetine pčela, zbog čega predstavljaju ozbiljnu prijetnju za cijele pčelinje zajednice i ekosistem.
Njihovi ubodi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, uključujući teške alergijske reakcije i anafilaktički šok, a u slučaju većeg broja uboda moguće su i ozbiljne posljedice po organizam.
