Jeli su više, a mršavili: Naučnici otkrili zašto izbacivanje ove hrane topi 330 kalorija dnevno
Ljudi koji izbjegavaju ultra-prerađenu hranu u prosjeku unose 330 kalorija manje dnevno, iako jedu više hrane, otkrila je nova studija. Naučnici tvrde da kada nam se hrana ponudi u svom prirodnom obliku, intuitivno donosimo “mnogo pametnije odluke”, piše Mirror.
Stručnjaci sa Univerziteta u Bristolu analizirali su podatke iz američkog kliničkog ispitivanja koje je potvrdilo da ishrana zasnovana isključivo na ultra-prerađenoj hrani dovodi do prejedanja i debljanja.
Otkrili su zanimljiv fenomen: učesnici koji su jeli cjelovitu hranu prirodno su birali voće i povrće u odnosu na opcije bogate kalorijama poput tjestenine ili umaka na bazi vrhnja. Prema studiji, ljudi koji su izbjegavali prerađenu hranu zapravo su jeli 57% više hrane (na osnovu težine obroka), ali su konzumirali znatno manje kalorija.
Jeff Brunstrom, profesor eksperimentalne psihologije, ističe: “Uzbudljivo je vidjeti da kada se ljudima ponude neprerađene opcije, oni intuitivno biraju hranu koja uravnotežuje zadovoljstvo, nutritivnu vrijednost i osjećaj sitosti.”
Dodao je da naši izbori nisu slučajni – naša tijela znaju prepoznati kvalitet kada im se hrana predstavi u svom prvobitnom stanju.
Zamka obogaćene hrane: “Lažni” mikronutrijenti
Studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition upozorava na još jedan trik prehrambene industrije. Mnogi ultra-prerađeni proizvodi, poput palačinki ili gotove pržene hrane, obogaćeni su vitaminima kako bi izgledali zdravije. Na primjer, sadržavali su vitamin A, baš kao mrkva ili špinat.
Dr. Annika Flynn upozorava da je upravo to problem: “Ultra-prerađena hrana isporučuje visoku kalorijsku vrijednost i mikronutrijente u istom paketu, što ‘vara’ naše tijelo i uništava prirodnu ravnotežu između kalorija i hranjivih tvari.” S druge strane, cjelovite namirnice nas potiču da biramo prave “hranjive bombe” poput voća i povrća, umjesto teške i masne hrane.
Sastav hrane, a ne količina, ključ je zdravlja
Profesor Brunstrom zaključuje da prejedanje samo po sebi nije srž problema: “Naše istraživanje je jasno pokazalo da ljudi na cjelovitoj ishrani jedu mnogo veće količine od onih koji jedu prerađenu hranu.
Ali sastav hrane diktira izbor. Prerađena hrana nas ‘prisiljava’ na kalorijske bombe koje, čak i u malim količinama, dovode do nakupljanja viška kilograma i gojaznosti.”
