Austrija uvodi kazne do 1.000 eura za roditelje djevojčica s maramama: novi zakon izazvao buru u javnosti
Vlada Austrije priprema zakon kojim bi se zabranilo nošenje marame djevojčicama mlađim od 14 godina u svim školama – uključujući i islamske. Kritičari upozoravaju da je riječ o novom obliku diskriminacije muslimana.
Austrijska vlada priprema novi zakon koji bi zabranio nošenje marame djevojčicama mlađim od 14 godina u svim obrazovnim ustanovama, uključujući javne, privatne i islamske škole. Kako prenose austrijski mediji Kronen Zeitung i Kurier, roditeljima koji ne budu poštovali zabranu prijeti novčana kazna od nekoliko stotina pa sve do 1.000 eura, dok bi u slučaju ponavljanja prekršaja kazna mogla biti i viša.
Prema nacrtu zakona, nastavnici će biti obavezni da svaku učenicu s maramom prijave školskim vlastima, koje će potom o tome obavijestiti policiju. Kazne će se izricati u upravnom postupku, a roditelji će snositi svu odgovornost. U Beču, gdje živi najveći broj muslimanskih porodica, ovaj zakon bi mogao pogoditi više od 12.000 djevojčice.
Ministrica za integracije Claudia Plakolm (ÖVP) tvrdi da cilj nije napad na islam, već, kako kaže, “zaštita djece od preranog religijskog pritiska”.
„Želimo da djevojčice budu slobodne da same donesu odluku o nošenju marame kada dovoljno odrastu. Djeca ne bi smjela biti prisiljena da nose vjerske simbole koje ne razumiju“, poručila je Plakolm.
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada vlada u Beču pokušava da ojača politiku integracije i “neutralnosti u školama”. Zakon je već u završnoj fazi pripreme i mogao bi biti usvojen na narednoj sjednici Vijeća ministara. Ako bude prihvaćen, stupio bi na snagu već u ljetnom semestru 2026. godine.
Islamska zajednica u Austriji (IGGÖ) osudila je prijedlog zakona, tvrdeći da se iza paravana “integracije” krije pokušaj stigmatizacije muslimana.
„Ovo nije zaštita djece, već politička poruka upućena muslimanskim porodicama – da nisu dobrodošle“, naveli su iz IGGÖ-a.
Slično mišljenje dijele i međunarodne organizacije za ljudska prava. Američki Council on American-Islamic Relations (CAIR) nazvao je ovaj zakon “diskriminatornim i autoritarnim”, pozvavši austrijske vlasti da poštuju slobodu vjere zajamčenu međunarodnim konvencijama.
I domaći stručnjaci podsjećaju da je slična zabrana iz 2019. godine već bila donesena – i ubrzo srušena na Ustavnom sudu 2020. godine. Sud je tada ocijenio da je mjera bila “nesrazmjerna i diskriminatorna”, jer je u praksi ciljala isključivo muslimanske djevojčice, a ne druge vjerske simbole
Austrijski sociolog religije dr. Franz Hauser ističe da je zakon “više politički simbol nego realna mjera zaštite”.
„U praksi, gotovo da nema slučajeva djevojčica mlađih od 10 ili 12 godina koje nose maramu. Ovo je više politička poruka konzervativnim biračima, nego rješenje stvarnog problema“, navodi Hauser.
Među građanima mišljenja su podijeljena – jedni podržavaju zabranu smatrajući da “škole trebaju biti neutralne”, dok drugi upozoravaju da se time dodatno otežava integracija muslimana i jača osjećaj isključenosti.
Austrija već godinama balansira između sekularne tradicije i prava na vjersko izražavanje. Još 2017. godine uvedena je zabrana potpunog pokrivanja lica (burke i nikaba) u javnim prostorima, što je izazvalo slične polemike. Slični zakoni postoje i u Francuskoj, Belgiji i dijelovima Njemačke.
Međutim, austrijski slučaj ima specifičnu dimenziju: država koja je u Ustavu zagarantovala slobodu vjeroispovijesti sada direktno interveniše u odijevanje djece u privatnim i vjerskim školama – što mnogi tumače kao udar na osnovna prava roditelja i vjerskih zajednica.
Ako bude usvojen, novi zakon bi mogao izazvati ozbiljne pravne i društvene posljedice. Očekuje se da će Islamska zajednica i brojni pravni stručnjaci pokrenuti ustavne tužbe, a javne rasprave već su pokazale duboku podjelu u austrijskom društvu.
Ostaje pitanje: da li je ovo korak ka “neutralnom obrazovanju” ili još jedan pokušaj da se vjerski identitet jedne zajednice stavi pod državni nadzor?
