MOŽE ŠTETITI ZDRAVLJU / Ovaj maslac se nikako ne smije jesti: Lažnjak je i evo kako ga prepoznati u trgovini
Maslac je stoljećima simbol kvalitetne prehrane i neizostavan sastojak na našoj trpezi. Međutim, moderno tržište prepuno je proizvoda koji su samo ime udaljeni od pravog maslaca.
Često se umjesto prirodnog maslaca prodaju mješavine biljnih masti, aroma i boja, koje ne samo da nemaju nutritivnu vrijednost, već mogu biti i štetne za zdravlje, upozorava ukrajinski TSN.
Lažni maslac je posebno opasan zbog niskog kvaliteta masti. Umjesto mliječne masti često se koriste jeftina biljna ulja ili margarin, što negativno utječe na krvne sudove.
Dodavanjem hemijskih aroma i boja, proizvođači pokušavaju imitirati okus i miris pravog maslaca, ali potpuno zanemaruju njegovu nutritivnu vrijednost.
Za razliku od prirodnog maslaca, takvi proizvodi ne sadrže vitamine A, D i E, kalcij niti korisne masne kiseline, koje su neophodne za zdravlje.
Kupci koji žele biti sigurni u kvalitet maslaca trebaju pažljivo čitati deklaracije. Pravi maslac treba da sadrži samo “pasterizirano vrhnje”, a sadržaj masti ne smije biti manji od 72,5 posto, upozorava TSN.
Od 10 do 30 grama dnevno
Jeftini proizvodi često kriju krivotvorene proizvode, pa je cijena dobar pokazatelj kvalitete. Također, treba obratiti pažnju na ambalažu, tj. datum proizvodnje, adresu proizvođača i certifikat kvalitete.
Također, boja i tekstura mnogo toga otkrivaju: maslac treba biti ujednačen, bez mrlja i kapljica vode, dok previše žuta nijansa može ukazivati na dodane boje.
Inače, endokrinologinja Regina Finogentova smatra da maslac može biti dio zdrave prehrane, ali se ne preporučuje kombinirati ga sa šećerom i važno je ograničiti količinu na 10 do 30 grama dnevno.
“Maslac se može i treba jesti. To je zdrav prehrambeni proizvod i treba ga uključiti u prehranu djece i trudnica. Neprerađeni maslac, ovisno o prehrani i individualnim karakteristikama organizma, može se konzumirati u rasponu od 10 do 30 grama dnevno”, rekla je doktorica.
