Švedski ekspert: Ruska vojska je uništena, Putin neće preživjeti poraz

No, bivši švedski diplomata Anders Aslund ima čvrst stav – Rusija mora izgubiti rat koji je nepromišljeno počela, što će neminovno voditi i ka kraju Putinove „kleptokracije“.

Svoju prognozu Aslund temelji na ogromnom znaju i iskustvu koje ima sa Rusijom i Ukrajinom.

Ovaj ekonomski stručnjak sa oksfordskim doktoratom i adresom u SAD-u, gdje predaje na Univerzitetu Georgetown, predsjednik je Međunarodog savjetodavnog vijeća pri Centru za društvena i ekonomska istraživanja (CASE), no, u prošlosti je bio ekonomski savjetnik vlada Kirgistana, Rusije i Ukrajine, te švedski diplomata u Kuvajtu, Poljskoj, Ženevi i Moskvi.

Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća radio je kao visoki savjetnik ruske reformatorske vlade pod predsjednikom Borisom Jeljcinom, na temelju čega je napisao knjigu Kako je Rusija postala tržišna ekonomija. Bio je ekonomski savjetnik i bivšem ukrajinskom predsjedniku Leonidu Kučmi i više je nego upoznat sa društvenim, političkim i ekonomskim prilikama u zemljama bivšeg SSSR-a.

Zanimljivo, dok je radio u Ukrajini, gdje je bio u Nadzornom odboru banke Kredit Dnjepro, bio je žestok kritičar Volodimira Zelenskog, zbog čijih je stavova prema ekonomiji, kako je sam rekao, napustio funkciju.

No, kako je Rusija počela invaziju, meta Aslundovih kritika više nije Zelenski, već ruski predsjednik Vladimir Putin. Švedski ekonomist zahtijeva da svijet preduzme još rigoroznije mjere prema Rusiji u nastojanju da zaustavi pokolj u Ukrajini.

“Mislilm da je najvjerovatniji ishod ruskog rata da Ukrajina pobijedi, Rusija izgubi i da njena vojska doživi kolaps”, kaže Aslund u razgovoru za Al Jazeeru.

“A to bi za posljedicu imalo i očekivani kolaps Putinove autoritarne kleptokracije”, poentirao je.

• Je li Vas začudilo što mnogo brojnije i jače ruske snage nisu uspjele brzo pokoriti Ukrajinu?

– I nisam iznenađen zbog toga. Ono što me najviše iznenadilo je da je Putin bio toliko glup i neinformisan, pa je odlučio početi taj rat. Ukrajinci imaju jednu zanimljivu izreku – „robovi ne mogu pokoriti slobodne ljude“. Većina ruskih vojnika nije čak niti informisana da bi trebali voditi rat, i da je to još rat protiv Ukrajine. Rusija još ne priznaje da vodi rat, već samo „specijalnu vojnu operaciju“ s ciljem odbrane DNR-a i LNR-a (samoproglašenih proruskih republika na tlu Ukrajine). Putin te ruske tvorevine vidi „državama“.

S druge strane, ukrajinski vojnici bili su dobro informisani i potpuno motivisani da se bore za svoju naciju. Ruska vojska je potpuno uništena autoritarizmom – niko se ne usuđuje Putinu reći ništa negativno. A ako govorimo o korupciji – svako krade onoliko koliko može. To su dobro poznate činjenice i prosto je nevjerovatno kako ih svi ti vojni stručnjaci nisu na vrijeme uzeli u obzir.

• Šta je Putinu krenulo po zlu u Ukrajini? Je li to bio neočekivano jak otpor Ukrajinaca ili možda previše povjerenja u sopstvene snage koja, očigledno, nisu jake i organizovane kako se mislilo?

– Sve od toga, uz ono što sam već rekao. Putin nije znao šta radi. Prevario je sopstveni narod, ali je i Ukrajinu i Zapad, da neće napasti Ukrajinu. Čini se da uopšte nije koristio prave obavještajne podatke. Jedino što iznenađuje je da Putin, kako se čini, čak nije sposoban niti da uspostavi jasnu komandnu liniju u sopstvenoj vojsci.

• Cijeli svijet je zatečen i šokiran slikama iz Ukrajine. Kao neko ko je dobro upoznat sa Rusijom, jeste li Vi iznenađeni?

– Nisam. Putinova okrutnost i nepoštovanje zakona rata me ne može čuditi. Otkako je iste te stvari radio u Groznom i Aleppu, ko bi mogao očekivati da će vidjeti nešto drugo od Putina u Ukrajini?

• Kako invazija traje, Putin pojačava represiju u sopstvenoj zemlji, dok su ekonomske prognoze sumorne. Je li realno očekivati neku snažniju kontrareakciju ljudi na to, s obzirom na očekivane teške posljedice zapadnih sankcija, rast siromaštva, moguće opšte nezadovoljstvo…?

– Mislim da Putinov rat ima za cilj pojačavanje njegove popularnosti u Rusiji i otvaranje mogućnosti da pojača represiju u zemlji. I čini se da su u početku desile obje te stvari. No, dugoročnije gledano, ne mislim da Putin može preživjeti veliki vojni podbačaj u Ukrajini i kolaps ruske ekonomije, zbog svog očitog ludila.

• Putin je najveći krivac za rat, čim ga je počeo, no, vidite li i krivicu Zapada za sve ovo što se sada dešava u Ukrajini? Jesu li mogli učiniti nešto više da se obračunaju s Putinom sa drugačiji način, jer se stiče dojam da je Ukrajina žrtvovana zbog pogrešne pretpostavke da je Rusija neće napasti?

– Veći dio svijeta nije shvatio Putina. Zapad se trebao ponovo početi naoružati od 2008. godine, kada je Putin počeo svoj rat u Gruziji, a trebao je i masovno naoružati Ukrajinu nakon 2014. nakon što ju je Putin prvi put napao. Putin se morao susresti sa odvraćanjem u obliku naoružavanja. Po mom mišljenju, veliki problem predstavljali su oni na Zapadu koji su konstantno umirivali situciju.

• Žestok ste zagovornik sankcija, čak pozivate na još teže. Koliko bi one, ovakve kakve jesu, mogle pogoditi Rusiju i ima li Moskva dovoljno snage da dugoročno umanji njihove posljedice?

– I postojeće sankcije su dosta žestoke, ali bit će još mnogo žešće kako vrijeme bude prolazilo, u zavisnosti od političkog momentuma. Danas je malo teško procijeniti koliko će velika biti šteta po Rusiju, ali neka dosta čvrsta pretpostavka je da bi ruski bruto domaći proizvod ove godine mogao pasti za oko dvadeset posto. A sve zbog Putinove greške.

• U nekoliko navrata pozivali ste na globalnu zabranu uvoza ruske nafte i plina. Ako pogledamo koliko je Evropa ovisna o ruskim energentima, kakva bi bila cijena tog poteza?

– Ovo što treba u ovom trenutku, bez obzira na sve, je da se Putina mora tretirati kao nasilnog očajnika. On mora biti srušen. Najmirniji način da se to uradi je kroz ekonomske sankcije. U zavisnosti od toga koliko će divlji i neodgovoran Putin postajati, svijet treba odgovarati maksimalnim ekonomskim mjerama. One su bolje nego rat punih razmjera. U ovom trenutku, zapadne sankcije se same nameću i reproduciraju. Zahtijeva ih javnost, a vlade jednostavno trebaju poslušati te zahtjeve.

• Šta ako Putin dobije rat, odnosno, dobije ono što je želio postići njegovim za počinjanjem. Kakve bi mogle biti globalne posljedice i koliko bi se mogao promijeniti svijet u kojem živimo?

– Prije svega, ne mislim da ima ikakve šanse da Putin dobije rat. Napravio je previše grešaka, a preostalo mu je premalo resursa svake vrste, za kojima može posegnuti kako bi promijenio situaciju na frontu. Mislim da on neće još dugo opstati.