Muslimani bi za devet godina mogli da preteknu hrišćane: Menja se odnos najvećih svetskih religija
Muslimani bi već do 2035. godine mogli da postanu najbrojnija verska grupa na svetu, pretekavši hrišćane koji trenutno imaju najveći broj pripadnika. To pokazuju nove demografske projekcije američkog istraživačkog centra Pew Research Center, objavljene 18. novembra 2026. godine.
Prema projekcijama, svet bi 2035. mogao da ima približno 2,57 milijardi muslimana i 2,52 milijarde hrišćana. Time bi islam prvi put u savremenim demografskim projekcijama zauzeo prvo mesto prema broju vernika.
Istraživači ističu da razlog ovakvog razvoja nije masovan prelazak ljudi u islam, već prvenstveno mlađe muslimansko stanovništvo i veći broj rođenih.
Studija obuhvata 201 zemlju i teritoriju, odnosno gotovo celokupno svetsko stanovništvo, a posmatra mogući razvoj verske strukture do 2070. godine.
Zašto broj muslimana raste brže?
Prema istraživanju, muslimani predstavljaju najbrže rastuću veliku versku grupu na svetu.
U periodu od 2020. do 2025. godine prosečna stopa fertiliteta iznosila je 3,1 dete po muslimanki, dok je među hrišćankama bila 2,5 dece.
Još jedan važan podatak pokazuje da je 2020. godine približno trećina muslimanskog stanovništva bila mlađa od 15 godina, što ovoj populaciji daje značajan potencijal za dalji demografski rast.
Ako se sadašnji trendovi nastave, broj muslimana mogao bi između 2020. i 2070. godine da poraste za oko 80 odsto, dok bi ukupno stanovništvo koje ne pripada islamu poraslo za približno 11 odsto.
Prema takvom scenariju, do 2070. godine na svetu bi moglo da živi oko 3,6 milijardi muslimana, koji bi činili približno 36 odsto ukupnog svetskog stanovništva.
Istovremeno, očekuje se i povećanje broja hrišćana. Njihova populacija mogla bi da poraste za približno 687 miliona ljudi, ali sporijim tempom od muslimanske populacije.
Kako bi se mogla promeniti verska slika Evrope?
Novo istraživanje predviđa značajne promene i na evropskom kontinentu. Muslimani su 2020. činili približno šest odsto stanovništva Evrope, dok bi njihov udeo do 2070. mogao da dostigne 13 odsto.
U apsolutnim brojevima to bi značilo povećanje sa približno 46 miliona na 80 miliona muslimana.
Istovremeno, udeo hrišćana u evropskoj populaciji mogao bi da se smanji sa 67 na 52 odsto, dok bi broj ljudi koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici bilo koje religije mogao dodatno da poraste.
Posebno se izdvajaju Francuska i Nemačka. Prema projekcijama, udeo muslimana u Francuskoj mogao bi da poraste sa devet na 20 odsto, a u Nemačkoj sa sedam na 14 odsto do 2070. godine.
Pored prirodnog priraštaja, na promene u evropskoj verskoj strukturi uticaće i migracije, starosna struktura stanovništva i promene u verskom izjašnjavanju.
Projekcije nisu garancija da će se promene dogoditi
Autori studije naglašavaju da predstavljeni podaci nisu sigurno predviđanje budućnosti, već demografski scenariji zasnovani na dostupnim podacima i pretpostavci da će se postojeći trendovi uglavnom nastaviti.
Na konačne rezultate mogu uticati promene nataliteta, migracije, ratovi, ekonomske okolnosti, smrtnost i odluke pojedinaca o verskoj pripadnosti.
Istraživači su analizirali i alternativni scenario u kojem bi razlike u stopama fertiliteta među verskim grupama unutar pojedinih zemalja nestale. Čak i tada, prema njihovom modelu, muslimani bi postali najbrojnija verska grupa na svetu, ali oko 2040. godine, pet godina kasnije nego u osnovnoj projekciji.







