Ako radite jedan od ovih poslova, AI bi vam mogao potpuno promijeniti posao do 2030: Ove profesije AI najbrže mijenja
Vještačka inteligencija više nije nešto što nas čeka u dalekoj budućnosti. Već danas piše tekstove, odgovara kupcima, obrađuje dokumente, pravi slike, prevodi, analizira podatke i obavlja dio poslova za koje su donedavno bili potrebni ljudi. A najveće promjene tek slijede.
Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma, do 2030. godine velike promjene na tržištu rada mogle bi dovesti do stvaranja oko 170 miliona novih radnih mjesta, ali istovremeno i do nestanka ili izmještanja oko 92 miliona postojećih pozicija. Te promjene nisu posljedica samo AI-ja, već i automatizacije, ekonomskih, demografskih i drugih trendova.
Još zanimljiviji podatak dolazi iz Međunarodne organizacije rada: svaki četvrti zaposleni u svijetu radi u zanimanju koje je na neki način izloženo generativnoj vještačkoj inteligenciji. Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne znači da će svaki četvrti posao nestati – mnogo češće će AI preuzeti samo dio zadataka koje danas obavlja čovjek.
Ovi poslovi su među onima koje bi promjene mogle najviše pogoditi
- Radnici na unosu podataka – AI već može čitati dokumente, prepoznavati podatke i automatski ih unositi u sisteme.
- Administrativni asistenti i sekretari – zakazivanje sastanaka, pisanje dopisa, sažimanje dokumenata i organizacija informacija sve se lakše automatizuju.
- Blagajnici i prodavači karata – samouslužne kase i digitalno plaćanje već smanjuju potrebu za klasičnim blagajnama.
- Bankarski šalterski službenici – veliki dio svakodnevnih bankarskih usluga već je prebačen na aplikacije i internet.
- Knjigovođe i obračunski službenici – softver sve više automatski obrađuje račune, plate i finansijske dokumente.
- Računovođe i revizori – ne očekuje se nestanak profesije, ali automatizacija može preuzeti veliki dio rutinske analize.
- Radnici korisničke podrške – chatbotovi i glasovni AI sistemi već odgovaraju na veliki broj standardnih pitanja.
- Recepcioneri – digitalne prijave, automatsko zakazivanje i AI asistenti mogu preuzeti dio rutinskih poslova.
- Prevodioci jednostavnih tekstova – automatski prevodi postaju sve kvalitetniji, dok će stručni i kreativni prevodi vjerovatno i dalje zahtijevati čovjeka.
- Transkripcionisti i daktilografi – govor se danas može automatski pretvoriti u tekst za nekoliko sekundi.
- Grafički dizajneri koji rade jednostavne materijale – AI već proizvodi ilustracije, oglase, banere i jednostavne vizuale.
- Web i multimedijalni developeri – AI može generisati veliki dio standardnog koda, iako će složeniji razvoj i dalje zahtijevati programere.
- Programeri određenih rutinskih zadataka – generisanje i ispravljanje koda sve više postaje zajednički posao čovjeka i AI-ja.
- Finansijski analitičari – AI veoma brzo obrađuje velike količine finansijskih informacija i priprema analize.
- Dio poslova u medijima i marketingu – jednostavni tekstovi, opisi proizvoda, sažeci, oglasi i osnovni sadržaj sve lakše se proizvode automatski.
-
ILO posebno navodi administrativne poslove, unos podataka, daktilografe, knjigovodstvene službenike i sekretare među najizloženijim zanimanjima. Novija istraživanja pokazuju da se izloženost širi i na finansijske analitičare, web developere, programere i investicione savjetnike.
Iznenađenje: na listi su se pojavili i grafički dizajneri
Možda je najzanimljivija promjena to što više nisu ugroženi samo poslovi koji podrazumijevaju unošenje brojeva ili rad za šalterom.
Svjetski ekonomski forum među zanimanjima kod kojih se do 2030. očekuje veliki pad broja radnih mjesta navodi i grafičke dizajnere, uz blagajnike, administrativne asistente, knjigovođe, računovođe, bankarske službenike, radnike na unosu podataka i korisničku podršku.
Razlog je brz napredak generativnih sistema koji sada mogu za nekoliko sekundi napraviti fotografiju, ilustraciju, logo-koncept ili reklamni materijal.
Ali postoji druga strana priče
Ovo ipak nije najava svijeta bez poslova.
Isti izvještaj koji procjenjuje da bi oko 92 miliona postojećih pozicija moglo biti izmješteno do 2030. predviđa stvaranje 170 miliona novih, odnosno oko 78 miliona više radnih mjesta nego danas.
Među zanimanjima za kojima se očekuje rast nalaze se stručnjaci za AI i mašinsko učenje, big data stručnjaci i programeri, ali i medicinske sestre, građevinski radnici, vozači dostave, nastavnici, njegovatelji i brojna druga zanimanja koja zahtijevaju fizički rad ili neposredan kontakt sa ljudima.
Možda zato najveće pitanje budućnosti neće biti „Hoće li AI uzeti moj posao?“, već „Koliko će se moj posao promijeniti kada AI postane njegov svakodnevni dio?“
Međunarodna organizacija rada upravo na to upozorava: za većinu zanimanja vjerovatniji scenario je promjena posla nego potpuno ukidanje radnog mjesta.
