Mnogi ne znaju šta se dešava s neprodatom odećom: Zara, H&M, Adidas, Gucci sada moraju sve promeniti
Evropska unija napravila je veliki zaokret u borbi protiv rasipanja tekstila. Od 19. jula na snazi su nova pravila koja zabranjuju velikim modnim kompanijama da uništavaju neprodatu odjeću, obuću i modne dodatke, čime je okončana dugogodišnja praksa spaljivanja ili bacanja potpuno novih proizvoda.
Povod za donošenje ovih mjera bili su podaci koji pokazuju da se svake godine širom Evropske unije uništi između 264.000 i 594.000 tona odjeće i obuće koja nikada nije stigla do kupaca. Riječ je o starim kolekcijama, vraćenim internet narudžbama, ali i proizvodima koji su ostali neprodati.
Posebnu pažnju javnosti prije nekoliko godina izazvalo je otkriće danskih novinara da je modni gigant H&M, uprkos godinama promovisanja reciklaže i održivog poslovanja, između 2013. i 2018. godine u prosjeku slao oko 12 tona odjeće godišnje na spaljivanje u postrojenje
U kutijama su se, prema izvještajima, nalazili potpuno novi komadi garderobe, uključujući dječje farmerke i ženske pantalone sa originalnim etiketama.
Nova zabrana uvedena je kroz Uredbu o ekodizajnu za održive proizvode, čiji je cilj smanjenje otpada i očuvanje resursa utrošenih u proizvodnju tekstila. Umjesto uništavanja robe, kompanije će morati da pronađu druga rješenja, poput velikih sniženja, prodaje u outlet centrima ili doniranja humanitarnim organizacijama.
Za sada se nova pravila odnose na velike kompanije koje imaju više od 250 zaposlenih i ostvaruju više od 50 miliona eura godišnjeg prometa. To obuhvata brojne poznate modne lance, među kojima su H&M, brendovi grupacije Inditex poput Zare, Massimo Duttija i Stradivariusa, kao i proizvođače sportske opreme Adidas i Puma.
Nova regulativa zahvatiće i luksuzne modne kuće koje su godinama uništavale neprodatu robu kako bi sačuvale ekskluzivnost i visoke cijene svojih proizvoda. Među njima su Dior, Chanel, Gucci, Loro Piana, Prada i Burberry, koji je još 2017. godine uništio robu vrijednu oko 30 miliona eura.
Procjene Evropske agencije za životnu sredinu pokazuju da se između 4 i 9 odsto tekstila plasiranog na tržište država članica uništi prije nego što ga iko obuče, pri čemu nastane oko 5,6 miliona tona emisije ugljen-dioksida.
Razmjere problema posebno su vidljive u pojedinim državama. U Francuskoj se godišnje unište proizvodi vrijedni oko 630 miliona eura, dok se u Njemačkoj, zbog velikog broja vraćenih online narudžbi, svake godine odbaci gotovo 20 miliona artikala.
Ipak, postoje određeni izuzeci. Uništavanje će i dalje biti dozvoljeno kada je riječ o nebezbjednim ili ozbiljno oštećenim proizvodima, falsifikatima ili robi koja krši prava intelektualne svojine. Takođe, odjeća može biti uništena ako je odbiju humanitarne organizacije ili programi donacija.
Kompanije koje se budu pozivale na ove izuzetke moraće da dostavljaju dokaze i objavljuju godišnje izvještaje o uništenoj robi, dok će nacionalne institucije kontrolisati primjenu propisa i izricati kazne za eventualna kršenja.
Evropska unija planira da od 2030. godine ista pravila proširi i na srednje velike kompanije sa između 50 i 249 zaposlenih, čime će zabrana obuhvatiti znatno veći dio modne industrije.
Ova mjera predstavlja jedan od prvih konkretnih koraka EU ka razvoju cirkularne ekonomije, s ciljem da proizvodi budu dugotrajniji, pogodniji za ponovnu upotrebu i reciklažu, umjesto da završavaju u spalionicama ili na deponijama.
