Šminkom s pijace riskira se infekcija, na dezodoransu važno je čitati sastojke

Prof. dr. Edin Suljagić jedan od najcjenjenijih dermatologa u Bosni i Hercegovini, ali i van granica naše zemlje. Specijalista dermatologije postao je 1997. godine, a tokom tog perioda znanje je stjecao u najpoznatijim evropskim dermatološkim centrima. Doktorsku disertaciju, pod nazivom "Utjecaj psihičkih faktora na nastanak i tok psoriasis vulgaris", odbranio je 1999. godine.

2002f58817a1c073d8903f436ea8619b



 

Učestvovao je na brojnim kongresima dermatovenerologa u Zagrebu, Ljubljani, Ženevi, Minhenu, Budimpešti, Parizu, Londonu odakle se vraćao sa nagradama za najbolje prezentacije.

Danas je profesor na Katedri za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Tuzli.

Na pitanje - gdje je danas dermatologija u Bosni i Hercegovini, odgovara da nismo bolji od susjeda, ali ni lošiji, što je puno važnije.

- Krenuo bih od madeža, jer su oni danas u fokusu interesovanja dermatologa širom svijeta. Dermatoskopija je jedna od metoda koja je veoma razvijena, jer bez nje nemoguće je identificirati pojedine tumore i madeže koji prijete da prerastu u kancerogenu tvorevinu. Sarajevo ima dermatoskop, ali i dosta doktora nauka koji redovno posjećuju kongrese i veoma su agilni, i prema mojim saznanjima, kada je riječ o dermatoskopiji i metodama identifikacije, tu smo rame uz rame sa Zagrebom i Beogradom – kaže Suljagić na početku razgovora za Faktor.

U čemu kaskamo za renomiranim svjetskim dermatološkim centrima?

- Po meni to je dermatopatologija, jer nam u toj oblasti fali još stručnjaka koji bi radili kao patolozi i koji bi uz prisustvo elektronske mikroskopije te drugih tehnoloških mogućnosti mogli raditi ono što je danas praksa savremenih centara u svijetu. Stanje bi moglo biti bolje i u domenu alergologije, alergoloških testiranja i jednog čitavog niza analiza. Kod nas nisu još stigle i neke terapije koje se rade u svijetu, kao što je fototerapija. No, kada je riječ o privatnoj praksi, stvari su drugačije. Sa sigurnošću mogu reći da se odlično nosimo sa evropskim centrima. Danas sve što možete dobiti u Beču ili u Trstu, a u domenu je laserske dermatologije, možete dobiti i u Sarajevu ili u Tuzli.

Revolucija u laserskoj tehnologiji znatno je utjecala na medicinu u cijelosti, a naročito na korektivnu dermatologiju.

- Kada je riječ o domenu interventne dermatologije, ona je pripala privatnoj praksi, jer se radi o uređajima koji na neki način prevazilaze osnovni oblik zdravstvenog osiguranja, jer se u najvećem broju slučajeva ne radi o patološkim, nego o estetskim promjenama na koži koje pacijenti traže da se uklone. U većini slučajeva, u posljednjih desetak godina, na to otpada većina mog posla. Nabavkom lasera, kao nečega što je u dermatološkoj praksi postala neminovnost, ako želite riješiti određene probleme na koži, ušli smo u sferu tzv. laserske dermatologije koja rješava probleme kapilara na licu, urođenih krvnih madeža, odnosno promjena koje su bazirane na vaskularnim smetnjama, pigmentnih promjena, uklanjanja tetovaža i bradavica, upala folikula... Jednostvano ne postoji nijedan novi laser na zapadu, a da ga mi nemamo.

Kako ste se razvijali i šta je to što se promijenilo kada je riječ o Vašem pogledu na struku?

- Ono što se promijenilo u zadnih 20-tak godina u dermatologiji definitivno je - tehnologija. Navešću jednostavan primjer. Na kraju 20. stoljeća oko 90 posto svih problema u ovoj oblasti medicine nisu se mogli riješiti. Danas se oni, zahvaljujući tehnologiji i mogućnošću intervencija na koži, rješavaju bez ikakvih problema.

Kakve promjene uočavate u estetskim trendovima u posljednjih deset godina?

- Estetski pristup korektivne i interventne deromatologije sve je dominantniji i kod nas. Dermatologija se dijeli na dva dijela - jedan je tzv. laserska ili interventna dermatologija kojom se rješavaju kapilari, promjene na koži, pigmentacije, tumori..., a druga je estetska dermatologija koja se prvenstveno bazira na punjače kože, tzv. filere te na korekciju bora, tzv. anti-aging medicinu koja je danas izrazito razvijena i koja predstavlja pravu revoluciju u poređenju sa onim što smo imali ranije.

Šta Vam je najveći izazov u poslu kojim se bavite?

- Za mene je najveći izazov da pacijenta učinim zadovoljnim. U poplavi konkurencije, koja je barem u domenu estetske medicine dostupna na svakom koraku, vjerujte - to je pravi izazov. Međutim, znanje, kvalitet, profesionalizam nešto je što ljudi na kraju prepoznaju i biraju.

Poznati ste po sveobuhvatnom pristupu koji prije svega uključuje - zdravlje kože. Možete li izdvojiti nekoliko tretmana koje biste preporučili baš svakome, a koji su ustvari osnova - zdrave kože?

- Važno je prvo razdvojiti dvije stvari, a to su zdravlje i lijep izgled i jedno bez drugog ne može. Kada je riječ o zdravlju, madeži i mogućnost nastanka malignom melanoma nešto je na šta bismo svi trebali više obraćati pažnju. To znači da bismo svaki dan trebali pogledati svoju kožu, i na uočene promjene odmah reagirati. Pregled madeža, odnosno dermatoskopija jednom godišnje trebala bi postati obaveza svih, isto kao što je postalo uobičajno da izvadite krv kako biste kontrolisali nivo šećera. Kada je riječ o anti-agingu, potreba za lijepim izgledom danas je svakim danom sve prisutnija i kod žena i kod muškaraca. S tim u vezi čišćenje lica i aplikacija maski koje ga njeguju, trebali bi biti svakodnevni rituali svake žene.

Puno je tretmana u anti-aging medicini, ali koji zaista djeluju?

- Svakog pacijenta, prije nego što se pristupi tretmanu, važno je upoznati sa njegovim mogućnostima. Primjera radi, kada je riječ o borama na čelu, oko očiju ili borama "mrgođenja" u posljednjih 20 godina botox je neprikosnovena terapija. To je toliko efikasna terapija da je danas svugdje u svijetu tretman broj jedan za gornji dio lica. Međutim, ako pacijentica ima 70 i više godina i ako njeno lice nije održavano, onda taj tretman neće dati rezultate koji se očekuju, jer je zakasnila. Fileri su fenomenalna priča za modificiranje pojedinih dijelova lica. Hijaluronska kiselina najčešća je u upotrebi, a njom se odlično ispravljaju neregularnosti koje žena primjećuje na svom licu, kao što su usne, nosno-usna brazda, jagodice, podizanje tonusa lica, struktura vrata... Tu je i terapija krvnom plazmom koja djeluje na bazi iskorištavanja sopstvenog imunološkog sistema, odnosno ćelija kože na obnavljanje. Pomenuo bih i veliki broj mezoterapija, lasera i hemijskih pilinga koji su također veoma efikasni anti-aging tretmani, a koji osobu mogu podmladiti i za deset godina.

Čemu ste više naklonjeni, invazivnim ili neinvazivnim tretmanima?

- Najinvazivniji tretman koji radim je lasersko ljuštenje lica, i on zaista zna biti agresivan. Međutim, on daje i najbolje rezultate na koži koja je narušena ožiljcima i aknama. Moram priznati da sam naklonjeniji agresivnijim načinima rješavanja problema jer se njima brže postižu željeni rezultati. Negativna strana je što je, nakon njih, period oporavka znatno duži, odnosno oparavak zahtijeva određene protokole za koje nisu spremni baš svi.

Kako ustvari njegovati kožu, koji su postulati njene pravilne njege?

- Važno je izabrati kvalitetnu kozmetiku koja će odgovarati vašoj koži, a u njoj trebaju biti: dnevna i noćna krema, tonik, mlijeko, serum. Dnevna njega, kako joj sama riječ kaže, treba se provoditi svaki dan od 30 do 45 minuta. Naravno, da sve ovo prati i zdrav životni stil u koji spada zdrava prehrana, dovoljno tjelesne aktivnosti i kontrola stresa. Nažalost, puno je naših dama koje na ovakav način ne posvećuju pažnju svojoj koži, misleći da je dovoljno ujutro nanijeti, često neodgovarajuću kremu, i dnevna rutina njege je završena.

Vaši najčešći pacijenti su žene. Na koje tretmane Bosanke i Hercegovke dolaze?

- Najčešće dolaze na klasične tretmane, čišćenje i njegu lica, manikir, pedikir, apliciranje botoxa i filera...

Sve je više i muškaraca koji Vam dolaze. Šta najčešće popravljaju?

- Dolaze na botox, ali i tretman plazmom, lasersko peglanje lica, pedikir, masaže...

Šamponi, kupke, sapuni, deterdženti puni su hemikalija, a one mogu izazvati različite alergijske reakcije na koži. Koliko nam ovi preparati, sa kojima smo svakodnevno u doticaju, zaista mogu naštetiti i koja im je alternativa?

- U cijelom nizu hemikalija koje svakodnevno koristimo mnoge od njih izazivaju neželjene efekte, naročito na koži, koje se najčešće manifestiraju crvenilom, ljuštenjem ili osipom. U takvim slučajevima važno je da ljekar utvrdi alergijsku reakciju, da se otkrije njen izvor i da osoba odmah prestane koristiti preparat. Takvim pacijentima često preporučujem da počnu koristiti dječiju kozmetiku ili neke druge alternativne preparate, koji se mogu nabaviti u apotekama, a namijenjene su osjetljivoj i koži koja je pogođena atopijskim dermatitisom.

Stalno se vode polemike - koliko je dezodorans zaista štetan!? Neki ga čak povezuju i sa pojavom karcinoma dojke.

- Važno je koristiti poznate brendove, jer naravno da više pouzdanja ulijevaju firme koje su iz Švicarske ili Francuske nego neke iz drugih zemalja, jer te države imaju veoma strog način kontrole farmaceutskih proizvoda. Preporučio bih korištenje dezororansa sa oznakom - alcohol free te one bez sadržanog parabena (konzervans) i aluminija za kojeg su istraživanja dokazala da se taloži u limnfnim žlijezdama, što može izazvati karcinom.

Postoji li neki proizvod za njegu kože koji bismo svi trebali imati?

- Krema sa zaštitnim faktorom 30 i 50 koju treba nanositi cijele godine tokom sunčanih dana, čiji je zadatak da spriječi propadanje kože i njeno brže starenje, ali i pojavu nekih oblika karcinoma kože.

Koliko šminka šteti koži lica?

- Kvalitetna šminka, koju ćete uvečer skinuti odgovarajućim tonikom, a potom umiti lice i nanijeti noćnu kremu, ne šteti koži. Koži tokom noći treba osigurati da diše, a ne da 24 sata bude pod slojem pudera i drugih makeup preparata.

Koja je razlika između jeftinog i skupog makeupa i da li žena treba kupovati šminku u apoteci ili parfimeriji?

- Nije nužno kupovati šminku u apoteci. Ono na šta treba obratiti pažnju jeste kupovati provjerene brendove. Nažalost, ne možemo reći da je i danas, kao što je to bilo nekada, skuplje sigurnije i kvalitetnije, jer se pokazalo da to u mnogim slučajevima ne važi. Ali, ono što je sigurno jeste da šminka koja se nudi na pijaci nosi daleko veći rizik da ćete dobiti osip ili infekciju od one kupljene u apoteci ili parfimeriji.

Da bi ste napisali komentar, morate biti registrovani. Loguj se - Registruj se

Vijest5

  1. Najnovije
  2. Najčitanije
  3. Komentari

Najbolje ocijenjeni korisnici

  • Malo Morgen
    52 ( +195 )
  • Face
    19 ( +194 )
  • Beli-beg
    2 ( +136 )
  • Sulejman Veličanstveni
    28 ( +96 )
  • Sejo
    9 ( +81 )
X

Right Click

No right click